Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Spor oko izdvajanja za znanost

Zelenika: Sredstva za znanstvenu djelatnost stabilna, Kovačević: Brojkama se manipulira

Zelenika: Sredstva za znanstvenu djelatnost stabilna, Kovačević: Brojkama se manipulira
Zelenika: Sredstva za znanstvenu djelatnost stabilna, Kovačević: Brojkama se manipulira
Autor:
Objavljeno: 23. prosinac 2012. u 10:11 2012-12-23T10:11:41+01:00

Zelenika ipak upozorava da je sustav znanosti zadnjih godina rastao na nekoordiniran, i ne uvijek strukturiran, način te je tako broj zaposlenih narastao za 26 posto u zadnjih pet godina

ZAGREB – Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika ističe da su ukupna sredstva za znanstvenu djelatnost stabilna te da nema, niti će biti, razloga za razmišljanja da se nešto dramatično događa ili će se dogoditi u idućoj godini jer su ukupna sredstva za nacionalne znanstvene projekte ista kao i ove godine te iznose 110 milijuna kuna.

Kovačević: Manipulira se brojkama

Prorektorica za istraživanje i znanost Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević smatra da se manipulira s iznosom novca za nacionalne znanstvene projekte, te da je apsolutno pogrešna premisa da će hrvatski znanstvenici povući više novca iz europskih okvirnih fondova no što Hrvatska u njih uplaćuje jer, ističe, da biste bili kompetitivni u europskim fondovima morate stvarati nacionalnu znanost i objavljivati radove. Obrazlažući stajališta Sveučilišta prorektorica Kovačević je u razgovoru za Hinu podsjetila da je 2007. bilo oko 140 milijuna kuna za nacionalne znanstvene projekte, plus 25 milijuna kuna za kapitalnu opremu, plus deset do 15 milijuna kuna iz Nacionalne zaklade za znanost, što je iznosilo gotovo 200 milijuna kuna. Ocijenila je da su ti znanstveni projekti iz 2007. sada na 'kisiku' i mjerodavno ih ministarstvo održava bez smisla, te da sada u proračunu nema novca za kapitalnu opremu, koja će, kako najavljuje Ministarstvo, ići u Hrvatsku zakladu za znanost.
Ukupnih pak 110 milijuna kuna za projekte, podsjetila je dijele se na 75 milijuna kuna koji će 'ići' u Zakladu koja je prije imala svoju glavnicu, a od kamate na glavnicu plaćao se operativni sustav – plaće administracije, recenzije i slično. Sada pak, rekla je Kovačević koja dobro poznaje način rada Zaklade jer je nekoliko godina bila član njezina Upravnog odbora, više nema glavnice jer je 'pojedena', a nitko, istaknula je, ne govori da se od 75 milijuna kuna ne plaćaju samo projekti jer, ako je to ukupan iznos, onda morate platiti plaće administracije i sve druge jer je to proračun Zaklade, a to znači da nemate 75 milijuna kuna za znanstvene projekte.
Onda kada se tomu 'pribroji' da će i sredstva za kapitalnu opremu biti u Zakladi to znači, ustvrdila je prorektorica, da nije istina da se sredstva za znanstvena istraživanje ne smanjuju. Napomenula je kako pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika govori da ministarstvo plaća časopise i baze, a zaboravlja podsjetiti da se to i prije plaćalo.
Osim toga, ako je prije tri godine u sustav ušao određeni broj znanstvenih novaka, a u njega ste 'ubacili' i nove docente, to znači, ustvrdila je, da trebamo još kamikalije i druga sredstava koja se koriste u istraživanjima, onda je stagnacija dodatna. Istaknula je kako nitko ne govori da se do sada nije plaćao porez na kapitalnu opremu koji je sada oko 25 posto, što znači da ako ste prije imali 25 milijuna kuna za kapitalnu opremu to je sada 18-19 milijuna kuna.

Zelenika ipak upozorava da je sustav znanosti zadnjih godina rastao na nekoordiniran, i ne uvijek strukturiran, način te je tako broj zaposlenih narastao za 26 posto u zadnjih pet godina.

Taj porast boja zaposlenih za više od četvrtinu znači da su se ogromna sredstva za znanstvenu djelatnost 'prevela' u plaće, pa ako se uzmu i napredovanja te ostali troškovi vezani uz masu za plaće, sada nešto manje od 90 posto svih sredstava na raspolaganju Ministarstva 'ide' u plaće.

Zato vrlo malo ostaje za druge aktivnosti, što je aktualizirano i financijskim stanjem u državi, objasnio je Saša Zelenika u razgovoru za Hinu povodom upozorenja koja stižu sa Sveučilišta u Zagrebu kako »sadašnja kriza financiranja znanstvene djelatnosti nosi veliku opasnost za to sveučilište jer bi mogla poništiti veliki dio postignutoga napretka na tome području« te da je »potrebno vrlo pažljivo usmjeravanje i raspoređivanje ograničenih sredstava kako bi se prebrodio ovaj krizni period«.

Stajalište kako nema razloga za razmišljanje o nekakvim dramatičnim događajima, Zelenika je potkrijepio i podacima o uspješnosti hrvatskih znanstvenika koji su do sada iz okvirnih programa Europske unije (EU) povukli 48,5 posto više sredstava od onih što ih je Hrvatska uplatila kao doprinos okvirnim programima.

Zelenika je istaknuo kako se, uz znanstvene projekte, veže i financiranje znanstvenih novaka, časopisa, knjiga, udžbenika, udruga i znanstvenih skupova za što su, izvijestio je, sredstva konstantna ili su čak i malo rasla od kada je 2007. 'krenuo' projektni ciklus koji nam je ostavljen 'u nasljeđe'. Podsjetio je da su ti projekti bili potpisani na rok od tri godine i trebali su završiti krajem 2009. ali su se, iz ne baš uvijek shvatljiviih razloga, stalno nastavljali.

Objasnio je kako Ministarstvo namjerava da se dio sredstva za znanstvene projekte prepusti institucijama na upravljanje, i to u odnosu na broj njihovih zaposlenika i dosadašnje znanstvene rezultate, a dio Hrvatskoj zakladi za znanost kako bi se pojačala kompetitivna komponenta.

Pri tomu, rekao je Zelenika, pitanje je kojom će se dinamikom to uskladiti jer treba još imenovati novi Upravni odbor te zaklade. Izvijestio je da se na javni poziv za sedam članova Upravnog odbora Zaklade javilo 46 kandidata, koji su prošli evaluaciju i MZOS ju je uputio Vladi koja pak treba Hrvatskome saboru predložiti najbolje.

Zelenika se nada da će to biti što skorije jer je, smatra, bitno da se Zaklada profilira kao ključno mjesto za financiranje znanstvene djelatnosti. Dodao je da međuvremenu traju pregovori s institucijama o najsvrsishodnijem načinu financiranja znanstvene djelatnosti djelatnost dok Zaklada ne raspiše svoj natječaj.

Tako je, objasnio je, jedna mogućnost da se nekoliko mjeseci još produži financiranje ovih 'izraubanih' projekata, kako god to grubo zvučalo, a drugi način je da se projekti koji su bili visoko rangirani i recenzirani u Zakladi ili u Europi kroz okvirne programe financiraju iz nacionalnih sredstava, ili da se opet da nekakav 'paušal' svim institucijama dok 'ne krene' Zaklada.

Da situacija doista nije dramatična potvrđuje i sedam milijuna eura koje će u sljedećih pet godina imati na raspolaganju hrvatski istraživači za razvoj svojih istraživanja i karijera, a taj im je novac nedavno odobrila Europska komisija za projekt »NEWFELPRO« i to kao 100. programa financiran u okviru Marie Curie COFUND scheme«, zaključio je pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.