Vlada mora donijeti uredbu kojom će se i u Hrvatskoj definirati energetsko siromaštvo i mjere pomoći onima koji za električnu energiju i grijanje, moraju izdvojiti više od deset posto svojih primanja
ZAGREB Najkasnije do 8. svibnja, odnosno šest mjeseci od stupanja na snagu novog Zakona o energiji u studenom prošle godine, Vlada mora donijeti uredbu kojom će se i u Hrvatskoj, sukladno EU direktivama, definirati »energetsko siromaštvo«, ali i mjere pomoći kojima bi se to siromaštvo ublažilo. U nadležnom Ministarstvu gospodarstva ne otkrivaju hoće li uredbe biti pripremljene na vrijeme, no kako se može čuti unutar radne skupine koja na mjerama radi, rokovi se najvjerojatnije neće stići uhvatiti. Uđemo li u EU bez definiranog energetskog siromaštva i mjera pomoći, državu će se moći i tužiti zbog nepoštivanja zadanih nam europskih direktiva!
Prema uvriježenoj europskoj definiciji, energetski siromašno kućanstvo je ono koje za osnovne, adekvatne energetske potrebe, dakle električnu energiju i grijanje, mora izdvojiti više od deset posto svojih primanja. U Europi je energetski siromašan već svaki sedmi stanovnik, pri čemu je najgore u Bugarskoj, u kojoj si čak 65 posto bugarskih kućanstava ne može priuštiti adekvatnu količinu grijanja zimi, jednako tako 25 posto Poljaka, deset posto Talijana, 15 posto Mađara. Mnoge države u Europi imaju fond za energetski siromašne, bez obzira primaju li socijalnu pomoć ili ne. Naše će se mjere, po svemu sudeći, odnositi samo na primatelje socijalne pomoći, ne i na ostale energetski siromašne, poput umirovljeničkih kućanstava, samačkih umirovljeničkih, nezaposlenih i tako redom.
Ispod granice
Velika Britanija, primjerice, svojim građanima subvencionira iznose za struju ukoliko oni premašuju desetinu prihoda kućanstva, a pravo na besplatnu energetsku obnovu svojih domova tamo imaju svi stariji od 60 godina, bez obzira na imovinski cenzus. Belgija ima fond iz kojeg se dio troškova za grijanje podmiruje primateljima socijalne pomoći, ali i svim obiteljima čiji godišnji bruto prihod ne prelazi 13.250 eura. Preračunato, pomoć u Belgiji dobivaju svi koji mjesečno raspolažu sa oko osam tisuća kuna bruto prihoda, a fond, kroz cijenu energije, pune svi građani.
Kako je za sada poznato, Energetski institu »Hrvoje Požar« radi na formulama za izračunavanje energetskog minimuma potrebnog kućanstvu, ovisno o podneblju u kojem se nalazi, vrsti i količini grijanja, o kvadraturi prostora, broju ukućana i tako redom. Kad ti energetski minimumi budu definirani, Vlada treba donijeti uredbu o tome što je energetski siromašno kućanstvo – primjerice, ukoliko više od deset ili 15 posto svojih primanja troši na podmirenje energetskog minimuma. Vlada uredbom odrediti treba i kako će se tim kućanstvima pomagati. Kako se prvotno planiralo, energetski siromašnim kućanstvom trebalo se prozvati svako kućanstvo ispod granice siromaštva, no kako država novaca za to nema, energetski siromašne ograničit će se na oko 120.000 primatelja socijalne pomoći, iako ni u toj bazi podatka još uvijek nije uvedeno reda.
Kako odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva, mjere pomoći provodit će se preko centara za socijalnu skrb na lokalnom nivou, koji će izdavati rješenja i, umjesto korisnika socijalne pomoći, opskrbljivačima plaćati naknadu za utrošenu energiju. Drugim riječima, korisnici socijalne pomoći neće na ruke dobivati novac za podmirenje osnovnih energetskih troškova, već će dio tih troškova direktno na račun HEP-a, opskrbljivača plinom, toplinskom energijom i tako dalje, stavljati nadležni Centar za socijalnu skrb.
Dostupno svima
Uredbe će, kažu u Ministarstvu gospodarstva, biti ugrađene u novi Zakon o socijalnoj skrbi. Kad će se to dogoditi, ne napominju, no kako se može čuti od ljudi unutar radne skupine koja na ovim mjerama radi, tog zakona neće biti prije jeseni, štoviše, do kraja ove godine, pri čemu u proračunu za ovu godinu novaca za energetski siromašna kućanstva niti nema. Uđemo li u EU bez definiranog energetskog siromaštva i mjera pomoći, oštećeni će, ili udruge, bilo koja organizacija, umjesto njih moći tužiti državu zbog nepoštivanja prava iz direktive EU-a.
Kako napominje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, čak tri četvrtine građana teško podmiruje svoje režijske troškove, a energija, jednako kao i voda, mora biti dostupna svima. »Ako se cijene tih usluga, kao što se nedavno dogodilo kod nas, prepuste tržištu, i nisu više regulirane, mnogi si osnovnu energiju više ne mogu priuštiti, pa štede, smrzavaju se, isključuju grijanje. To je posljedica liberalizacije tržišta energijom, koju će u konačnici i opet platiti građani«, zaključuje Sever.
