Predsjednika Agencije za poljoprivredno zemljište Darka Grivičića brinu oni koji već godinama kupuju poljoprivredno zemljište radi prenamjene u građevinsko
ZAGREB Zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima sedam godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, odnosno do 2020. godine, te mogućnost da se ona produlji još tri godine ne može spriječiti državljane zemalja članica da u Hrvatskoj kupuju zemljište. Ta zabrana onemogućit će jedino državljana EU da direktno kao privatna osoba u Hrvatskoj kupi poljoprivredno zemljište, no nitko mu ne može zabraniti da kupi tvrtku koja u svome vlasništvu ima poljoprivredno zemljište, a može u Hrvatskoj i osnovati tvrtku koja će onda kupovati poljoprivredno zemljište. Uz to bilo koja kompanija iz EU može kupiti neki poljoprivredni kombinat čime postaje vlasnik zemljišta koje je taj kombinat upisao u svoj temeljni kapital.
– Bilo je odmah jasno da zabrana neće značiti ništa. Pa i sada stranci mogu u Hrvatskoj imati tvrtku ili je netko može osnovati za njih i tako mogu kupovati poljoprivredno zemljište, kaže predsjednik Agencije za poljoprivredno zemljište Darko Grivičić. On ističe da se bojao da će državljani zemalja članica EU činiti ono što su radili i kod zabrane kupnje kuća i stanova, odnosno da će kupovati poljoprivredno zemljište preko tvrtki, ali kaže da se zasad pokazalo da se ta situacija ne ponavlja. Procjena je da su preko brojnih tvrtki stranci u Hrvatskoj kupili oko sto tisuća nekretnina, uglavnom uz obalu.
Puno više ga brine sudbina poljoprivrednog zemljišta na atraktivnim lokacijama koje bi u prenamjeni moglo postati građevinsko, jer tu je interes vlasnika ili budućih kupaca financijski opipljiv, jer nakon prenamjene to zemljište vrijedi i do desetak puta više, a onda se može graditi na atraktivnim lokacijama.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista od ponedjeljka, 4. srpnja 2011.
