Vlada će na svojoj sutrašnjoj sjednici, neslužbeno nam je potvrđeno, donijeti odluke koje će omogućiti početak  otpisa duga građanima lošijeg imovinskog stanja čiji su računi u blokadi duže od godini dana. 

Dogovor je nakon višemjesečnih pregovora,  tvrde naš izvori, postignut sa svima s kojima je Vlada pregovarala, bankama, telekomunikacijskim tvrtkama, lokalnim vlastima, javnim i komunalnim poduzećima.  Pravo na otpis duga imat će građani čiji je račun u blokadi više od godinu dana, a prvotno se krenulo od  ukupnog duga do deset tisuća kuna.  U međuvremenu je taj limit podignut  na 25 tisuća kuna, ali uz uvjet da je dug privatnim tvrtkama, odnosno bankama i telkomunikacijskim kompanijama, do deset tisuća kuna, a  da ostatak otpada na državu, bilo lokalnu bilo središnju, ili njezine tvrtke. 

Vlada će utvrditi i jasne kriterije pa će pravo na otpis duga imati građani koji osim nekretnine u kojoj žive nemaju drugu imovinu, što znači da pravo na oprost duga neće  dobiti oni koji imaju štednju. Pretpostavlja se da će najveći korisnici ove mjere biti građani koji su primatelji socijalne pomoći, nezaposleni te umirovljenici, ali je  za njih gornja granica mirovinskih primanja dvije i pol tisuće kuna. 

Prema zadnjim podacima Fine u Hrvatskoj je blokirano oko 142 tisuće građana  s dugom do deset tisuća kuna, te više od 62 tisuće onih koji imaju dug od deset do 25 tisuća kuna i među tih 200 tisuća građana treba tražiti kandidate za otpis duga. Lista će vjerojatno dijelom biti skraćena uvjetom o trajanju blokade najmanje godinu dana, a još više imovinskim kriterijima  što će ih Vlada postaviti. Procjene  govore da će za početak pravo na otpis imati oko 60 tisuća najugroženijih građana.    

Najveći otpis duga  sigurno će se odnositi na  banke, kojima i inače svih 320 tisuća blokiranih građana duguje gotovo 17 milijardi kuna što je više od polovice dugova zbog kojih su blokirani. Telekomunikacijske kompanije, koje su se najduže protivile dogovoru, blokirale su račune zbog 829 milijuna kuna duga, središnja i lokalna država zbog ukupno 3,65 milijarda kuna, a komunalna poduzeća nešto više od 220 milijuna kuna.  

Iznos koji svi oni otpišu građanima država će im priznati kao trošak, što znači da će im donijeti porezno olakšanje.