(Ne)informatizirano zdravstvo

Zavod za javno zdravstvo nema e-mail, pa se zarazne bolesti moraju prijavljivati na – kartonima

Ljerka Bratonja Martinović

Iako bi prijave mailom bile neusporedivo brže od žutih kartona, u zavodu za javno zdravstvo odbijaju promjene, jer – kako kažu – čekaju novi softver



ZAGREB – Dok su još donedavno plaćali pozamašne novčane kazne zbog kašnjenja s informatizacijom ambulanti, liječnici opće medicine danas su opet na udaru zakona zato što odbijaju raditi na stari, papirnati način. Od njih to traži Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) koji se do danas, pet godina od početka informatizacije ambulanti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nije uspio »priključiti« na e-zdravstvo. Tako uprava HZJZ-a inzistira da obiteljski liječnici svaku pojavu zarazne bolesti prijave na posebnom obrascu, tzv. žutom kartonu, i spomenuti papir donesu u zavod za javno zdravstvo, a o slanju obavijesti e-mailom, što predlažu liječnici, ne žele ni čuti.


Ravnateljica HZJZ-a Tamara Poljičanin podsjetila je ovih dana liječnike da se prijave zaraznih bolesti, prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, podnose individualno, u roku od 24 sata, nadležnoj higijensko-epidemiološkoj ispostavi. U Zavodu su, naime, uočili da neki liječnici to ne čine, pa su im priprijetili i kaznama.


– Obzirom da prijave često zahtijevaju intervenciju, neprihvatljivo je da se prijavnice spremaju i šalju jednom mjesečno u higijensko-epidemiološku ispostavu, jer se na taj način može izgubiti dragocjeno vrijeme za intervenciju. Naime, ako epidemiolog ne dobije informaciju o bolesti ne može intervenirati, što može rezultirati epidemijama većih razmjera koje su se mogle spriječiti. Ovo se na žalost događa, a samo je pitanje vremena kad će zbog neke epidemije prozvati djelatnike u zdravstvu – poručila je liječnicima Poljičanin, priznajući da se zarazne bolesti u hitnim slučajevima ionako prijavljuju telefonom. Po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, pravnoj osobi koja ne prijavi zaraznu bolest može se izreći novčana kazna od 50.000 do 100.000 kuna, a fizičkoj osobi od 5.000 do 10.000 kuna.




Liječnici u primarnoj zaštiti od HZJZ-a su zatražili krajnje jednostavnu stvar: da im prijave šalju e-mailom. Za takav sustav informiranja o zaraznim bolestima nije potreban nikakav sofisticirani softver, a stajao bi manje od slanja žutih kartona, tvrde liječnici. Jedino što bi HZJZ trebao učiniti, jest promijeniti propisana pravila prijavljivanja. Iako bi ovakve prijave bile neusporedivo brže od žutih kartona, u zavodu za javno zdravstvo odbijaju promjene, jer – kako kažu – čekaju novi softver.


– Automatska, in real-time dojava podataka izravno iz CEZIH-a bit će implementirana u budućnosti, a do tada zarazne bolesti i dalje treba prijavljivati pismenim putem na individualnim obrascima – poručuju iz HZJZ-a. Zavod za javno zdravstvo informatizaciju planira dovršiti tek u iduće dvije godine, dakle do kraja 2014. U tijeku je, kaže Ivan Pristaš, voditelj Službe za medicinsku informatiku, inženjering poslovnih procesa za sve nacionalne registre, pa i zarazne bolesti, a krajem godine počet će se raditi na rješenju za informacijsko-komunikacijsku podršku nadzora nad zaraznim bolestima. Kad to bude gotovo, moći će komunicirati s ambulantama putem CEZIH-a.


– Nevjerojatno je da obiteljski liječnici već dvije godine sve prijave zaraznih bolesti šaljemo CEZIH-u, a zavod za javno zdravstvo mogao bi čitavu tu bazu podataka, da se za to pripremio, povući u sekundi. Umjesto toga, mi im moramo nositi papire – komentira Mario Malnar, predsjednik Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) i podsjeća da su obiteljski liječnici informatizaciju provodili u roku od mjesec dana, pod prijetnjom raskida ugovora.


»Danas od nas papire traži i HZZO, kojem svaki mjesec moramo nositi stotine isprintanih računa za usluge i potrošni materijal. Pet godina nakon informatizacije, zatrpani smo papirima«, zaključuje Malnar.