U HNK-u borci iz NOB-a i poštovatelji antifašizma / Snimio: D. TADIĆ/CROPIX
Svečana akademija SAB-a i Grada Zagreba najviša je razina obilježavanja kojom institucije ove godine slave Dan oslobođenja Zagreba te Dan pobjede na fašizmom i Dan Europe
Uzdasi razočaranja i neodobravanja odjeknuli su prepunom svečanom dvoranom Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu kada je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SAB) Franjo Habulin, na jučerašnjoj akademiji u povodu 8. svibnja, Dana oslobođenja Zagreba, izrazio žaljenje što nije došao nitko iz hrvatske vlade.
– Kazali su da ne mogu doći zbog ranije preuzetih obveza. Nadam se samo da će danas obaviti mnoge dobre stvari za Hrvatsku i sve njene građane, ironično je prokomentirao Habulin. Predsjednica Republike također nije došla, ali je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, suorganizatora proslave, bio njezin izaslanik, i u predsjedničino je ime pozdravio skup.
Svečana akademija koju su organizirali SAB i Grad Zagreb najviša je razina obilježavanja kojom službene institucije ove godine obilježavaju Dan oslobođenja Zagreba, ali i 9. svibnja, Dan pobjede na fašizmom te Dan Europe. Na akademiji su središnju dvoranu ispunili su preživjeli borci NOB-a i poštovatelji antifašističkih vrijednosti. Bili su tu i veleposlanici Rusije i Norveške, a među uzvanicima u prvome redu i prvi načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Anton Tus. U svome govoru, predsjednik SAB-a Franjo Habulin kazao je kako o nekim činjenicama ne može biti rasprave: da je 9. svibnja 1945. poražen fašizam u Europi te kontinentu omogućena sloboda, da su nacizam i ustaštvo zla koja se ne mogu izjednačavati s onima koji su ih pobijedili, te da su hrvatski partizani izvojevali pobjedu koja je stvorila suvremenu Hrvatsku, obranjenu u Domovinskom ratu. »Naši su korijeni u Narodnooslobodilačkom ratu, a budućnost nam je osvojena u Domovinskom ratu.
Mir se ne može graditi na lažima i mitovima, tako da će se poražene u Drugom svjetskom ratu proglašavati pobjednicima, a pobjednike poraženima. Pokušaj izjednačavanja fašizma i komunizma služi isključivo opravdavanju ustaštva i ustaških zločina, a oni koju su 1945. oslobodili Hrvatsku i Zagreb, borili su se za lijepu našu«, kazao je Habulin. Govorio je i o ulozi Josipa Broza Tita, rekavši kako je »neosporna njegova uloga u uspostavi hrvatske samostalnosti«. »Antifašističku borbu u Hrvatskoj povela je komunistička partija na čelu s Titom, a on nije bio svetac i čovjek bez mana, ali je bio veliki ratni vođa i svjetski državnik u svojem vremenu. Za Hrvate je učinio najviše što jedan državnik može učiniti za svoj narod«, kazao je Habulin. Habulin je priznao i zločine partizana poslije rata, ali je kazao kako se ti događaji ne smiju iskoristiti kako bi se kompromitirala cijela Narodnooslobodilačka borba.
Osim svečanosti u HNK, Mreža antifašistkinja grada Zagreba i ove je godine, u subotu i nedjelju, organizirala prije nekoliko godina obnovljenu tradiciju Trnjanskih kresova na obali Save. Centar Centar za ženske studije i Antifašistička liga jučer su u Zagrebu organizirali tematsku šetnju o ženskim antifašističkim organizacijama uoči Drugoga svjetskog rata. Događaj je organiziran u sklopu projekta »Ženski antifašistički Zagreb«. Danas, pak, u povodu Dana pobjede i Dana Europe, Antifašistička liga predstavit će se u Splitu, uz geslo kako »vrijednosti koje antifašizam brani, jednakost i slobodu od netrpeljivosti, možemo sačuvati samo javnim zalaganjem«.
Povjesničar Dragan Markovina kazao je kako je krajnje vrijeme da se u Hrvatskoj prestane raspravljati o tome je li Jasenovac bio logor smrti ili nije, te jesu li ustaše ili partizani bili na pravoj ratnoj strani. Te su stvari odavno jasne, kao što je jasno da su vrijednosti socijalne pravde te bratstva židovskoga, sprskog i hrvatskog naroda, uspostavljene i obranjene u Narodnoslobodilačkoj borbi, neke od navjrednijih koje su stvorene na jugoslavenskim prostorima.
Tužno je, kazao je Markovina, što se u današnjoj Hrvatskoj to dovodi u pitanje, i što u vladi imamo ministre koji rade suprotno tim vrijednostima. Krajnji je čas da se atmosfera u Hrvatskoj promijeni, što neće biti lako, ali nadu ulijeva otpor onih koji se zuzimaju za vrijednosti antifašizma, smatra Markovina.
Milana Bandića, koji je govorio kao organizator, ali i u ime predsjednice Republike, uzvanici su dočekali s nekoliko glasova negodovanja, na što je Bandić reagirao pozivajući nezadovoljnike »da poštuju demokraciju i predsjednicu, jer je institucija«. Na kraju je ipak dobio pristojan pljesak, jer je antifašističkom pokretu priznao povijesne zasluge i kazao kako se one, usprkos poslijeratnim zastranjenjima, ne smiju umanjivati.
U pozitivnom je kontekstu spomenuo i Tita, dodajući kako je svih tih istina bio svjestan i pripadnik partizanskoga pokreta, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, premda je kritizirao kasniji razvoj »hegemonizma jednoga naroda nad ostalima«. Akademija je okončana izvođenjem partizanskih pjesama, poput himne židovskih partizana, Crvenih makova, i Hej, haj brigade.
