Postojeći Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji uskoro će na reviziju, a hoće li se, i do koje mjere, time ograničiti prava koja danas imaju parovi u Hrvatskoj, nije poznato. Prema tumačenju Ministarstva zdravlja, radi se o usklađivanju postojećeg zakonodavstva u području MPO-a s EU-direktivama koje se odnose na određene tehničke zahtjeve, kvalitetu i sigurnost, a ne o izmjeni odredaba koje se odnose na postupke pomognute oplodnje, njihovu dostupnost, te na zamrzavanje zametaka. No, poznati su stavovi HDZ-a o pojedinim segmentima MPO-a, primjerice zamrzavanju zametaka. Taj je postupak iz redova HDZ-a označen kao neetičan, jer svaki zametak smatraju začetim ljudskim životom, a time i njihovu pohranu i uništenje neprihvatljivim.

Aktualni ministar zdravlja Dario Nakić nije se decidirano izjasnio o mogućoj zabrani zamrzavanja zametaka, tvrdeći da se na takva ograničenja ne bi odlučio tako lako, te da po tom pitanju treba biti vrlo oprezan. Kakav je sada njegov stav u pogledu postojećih zakonskih odredaba, utvrđenih u mandatu Milanovićeve vlade, te je li spreman na restriktivniji model, vidjet će se kad krene procedura izmjene zakona.

Radna grupa

U Ministarstvu zdravlja kažu da je radna grupa koja će raditi na zakonskim izmjenama upravo u osnivanju, a očekuje se da će se na novim zakonskim rješenjima intenzivnije raditi tijekom jeseni. U Zakon o MPO potrebno je, objašnjavaju, implementirati EU direktive iz travnja 2015. godine, i to Direktivu 2004/23/EZ o određivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, nabave, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i raspodjele tkiva i stanica ljudskog podrijetla, Direktivu 2006/17/EZ o određenim tehničkim zahtjevima kod darivanja, pribavljanja i testiranja tkiva i stanica ljudskog podrijetla, te Direktivu 2006/86/EZ o praćenju, prijavi nuspojava te tehničkim zahtjevima označivanja, obrade, čuvanja, skladištenja i raspodjele tkiva i stanica ljudskog podrijetla.

Dvojbe u stvarne namjere aktualne vlasti u pogledu MPO-a izaziva smanjenje proračunskih sredstava za tu namjenu u 2016. godini. U 2014. godini za MPO je bilo osigurano 36,9 milijuna kuna, u 2015. godini 30 milijuna kuna, u 2016. samo 24,3 milijuna kuna. U HZZO-u, međutim, kažu da se radi o svođenju stavke na pravu mjeru, jer su izvršenja bila čak 30 do 40 posto manja u odnosu na odobrena sredstva.

Dovoljan iznos

– U 2012. godini u ugovorenim zdravstvenim ustanovama na teret HZZO-a obavljeno je 5.267 postupaka MPO, u 2013. godini 4.441 postupak, u 2014. godini 4.038 postupaka – navode u HZZO-u. Na temelju podataka o izvršenju, reducirana su sredstva, a prema procjenama osiguravatelja, predviđeni će iznos biti dovoljan i nitko neće biti zakinut za svoja zakonska prava.

Pravo na MPO, prema zakonu iz 2013. godine, na teret HZZO-a imaju žene u pravilu do navršene 42. godine života, ako liječnik ne preporuči drukčije, i to kroz četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI), šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu. Cijena postupka iznosi 9.498,32 kune, a uključuje sve troškove i lijekove za stimulaciju ovulacije.

Ako se prava parova budu reducirala, upozorili su iz Udruge Roda, neplodnim parovima uskratila bi se šansa da postanu roditelji. U toj su udruzi nezadovoljni i postojećim zakonom, te tvrde da se zbog dugih lista čekanja i slabih stimulacija zamrzavanje embrija primijeni kod premalo parova, a dio njih mora uslugu tražiti u privatnom sektoru ili u inozemstvu.