Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 1
Sutra: 28° 28° 1
21. srpnja 2019.
Najnovije istraživanje

Zabrinjavajući podaci: Između 25 i 30 tisuća kilometara žičanih ograda okružuje zemlje u Europi i Središnjoj Aziji

Najaktualniji pregled ograda na granicama europskih i srednjoazijskih zemalja
Najaktualniji pregled ograda na granicama europskih i srednjoazijskih zemalja
Autor:
Objavljeno: 9. rujan 2016. u 7:19 2016-09-09T07:19:04+02:00

Između 25.000 i 30.000 kilometara žičanih ograda opasava granice mnogih zemalja Istočne Europe i Središnje Azije. Ograde ubijaju divlje životinje koje se u nju upliću i sprečavaju kretanje mnogih životinjskih vrsta koje su odsječene od važnih sezonskih staništa. Dugoročne posljedice su slabija otpornost populacija divljih životinja i smanjene sposobnosti prilagodbe na klimatske promjene. Ova situacija prisiljava stručnjake da redefiniraju prekogranične strategije očuvanja divljih životinja

Osamnaest znanstvenika iz deset zemalja udružilo je svoja iskustva kako bi obradili razne izvore fragmentiranih, javno dostupnih podataka i napravili najaktualniji pregled ograda na granicama zemalja Europe i Središnje Azije. Glavni je doprinos ove studije, kojem su doprinijeli i domaći stručnjaci sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, otkriće da između 25 i 30 tisuća kilometara ograda okružuje zemlje u regiji, a ta je brojka neprestano u porastu.

Kad je početkom 90-ih godina prošloga stoljeća pala “Željezna zavjesa” činilo se da je to početak svijeta bez granica. Osim što je pad granica omogućio kretanje ljudima, novonastale okolnosti omogućile su da i prekogranično kretanje divljih životinja. Strategija prekogranične suradnje u zaštiti divljih životinja proširila se diljem Euroazije. Glavna je zamisao bila pozitivno iskoristiti novootvorene granice i duh suradnje kako bi se razvili nacionalni planovi za zaštitu prirode. Tako bi se, zajedničkim snagama, sačuvale zaštićene divlje životinje.

Unatoč tome, nakon terorističkih napada 11. rujna, došlo je do dramatičnih geopolitičkih promjena i sigurnosnih politika u mnogim zemljama. Mnoge nacije počele su podizati nove sigurnosne ograde koje bi trebale spriječiti priljev terorista, krijumčara droge i izbjeglica. Postojeće ograde pojačane su. Rezultat ovih mjera je dramatična smanjenost prohodnosti granica, kako za ljude tako i za divlje životinje. Iako je ova tema spomenuta u nekoliko studija, dosad nije napravljen detaljan pregled ove problematike.

Osamnaest znanstvenika iz deset zemalja udružilo je svoja iskustva kako bi obradili razne izvore fragmentiranih, ali javno dostupnih podataka kako bi napravili najaktualniji pregled ograda na granicama zemalja Europe i Središnje Azije. Glavni doprinos ove studije je otkriće da između 25 i 30 tisuća kilometara ograda okružuje zemlje u regiji, a ta je brojka neprestano u porastu. U timu znanstvenika koji djeluju na raznim europskim i svjetskim institucijama nalaze se i znanstvenici sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, angažirani na LIFE DINALP BEAR projektu monitoringa i očuvanja smeđeg medvjeda.

Ove ograde predstavljaju barijeru prilikom kretanja divljih životinja, posebice velikih biljoždera koji migriraju (sajga antilopa, mongolska gazela, azijski divlji magarac i crveni jelen) i velikih zvijeri kao što su smeđi medvjedi, leopardi, snježni leopardi, vukovi i risovi. Osim dokumentiranih slučajeva jedinki koje su stradale prilikom zapletanja u žicu, još je ozbiljniji problem taj što ograde onemogućavaju kretanje životinjama koje pokušavaju doći do sezonski važnih područja ili pobjeći od oštrih, zimskih uvjeta. Ovo u najgorem scenariju može dovesti do smrti velikog broja životinja zbog izgladnjivanja, a u najboljem slučaju do fragmentiranja populacija i smanjenja dugoročne vitalnosti populacija divljih životinja. Implikacije govore da se u nekim područjima čitave prakse očuvanja moraju redefinirati jer se prohodnost granica ne smije olako shvaćati.

"Za stjecanje dobrih prijatelja, svaka ograda mora imati vrata“

Srećom, postoji nekoliko rješenja koja bi mogla smanjiti negativan utjecaj postavljanja ograda. Moguće je, u sezoni migracije krda životinja, otvoriti posebne prolaze za njih. Osim toga, moguće je neke strateške dijelove ostaviti trajno otvorenima uz prihvaćanje alternativnih mjera nadzora i kontrole prelaska ljudi. Također postoje brojne vrste ograda koje umanjuju mogućnost uplitanja životinja u njih, a mogu i sasvim spriječiti prolazak nekih životinjskih vrsta. I kao posljednje, ali ne i najmanje bitno, potrebno je pokrenuti javnu raspravu o ogradama kako bi se pokazalo je li javnost u potpunosti svjesna i upoznata s cijenom, ali i koristima, ovakvog načina čuvanja nacionalnih granica.

Kako bi se ovakve mjere implementirale, nužna je suradnja stručnjaka za očuvanje prirode s vladinim agencijama i institucijama koje se bave pograničnom sigurnošću. Na taj način bi se, zajedničkim naporima, pronašle najbolje vrste ograda i lokacija koje umanjuju neželjene utjecaje na okoliš.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka