Troškovi mirovinskog sustava

Za mirovine u proračunu 660 milijuna kuna više, a iduće godine u penziju ide još 50 tisuća radnika

Jagoda Marić

Hrvatska je ove godine za mirovine izdvojila 36,8 milijardi kuna / Foto S. DRECHSLER

Hrvatska je ove godine za mirovine izdvojila 36,8 milijardi kuna / Foto S. DRECHSLER

Hrvatska će do kraja 2017. imati gotovo 1.240.000 umirovljenika, odnosno 28,7 posto njezinih stanovnika bit će u mirovini



ZAGREB – U sljedećoj godini mirovine bi trebale rasti dva puta, odmah na početku godine za oko 0,5 posto, te od 1. srpnja za dodatnih 0,8 posto, prognozira Vlada u svojim dokumentima koji su sastavni dio paketa njezinog prijedloga proračuna za sljedeću godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu. To znači da će prosječna mirovina od 2,5 tisuće kuna od srpnja sljedeće godine biti veća za oko tridesetak kuna. Državni će proračun, u sljedećoj godini zaisplatu mirovina, najvećim dijelom, zbog usklađivanja potrošiti 660 milijuna kuna više nego u ovoj godini kad je predviđeni trošak 36,8 milijardi kuna. Tako će nagodinu na mirovne otići 37,4 milijarde kuna.


Posebni propisi


Osim usklađivanja mirovina, koje će se od 1. siječnja odnositi i na povlaštene mirovine, troškovi mirovinskog sustava rastu i zato što Vlada predviđa da će u sljedećoj godini ukupan broj umirovljenika rasti za oko pet tisuća, ali i da će se promijenti njihova struktura, što će, ističe Vlada u obrazloženju proračuna za sljedeću godinu, povećati trošak za oko sto milijuna kuna. To znači da će Hrvatska do kraja 2017. godine imati gotovo 1.240.000 umirovljenika, odnosno da će 28,7 posto njezinih stanovnika biti u mirovini.


U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zatražili smo objašnjenje te Vladine računice o povećanju broja umirovljenika za pet tisuća, pa smo dobili odgovor da se očekuje da će u sljedećoj godini u mirovinu otići oko 50 tisuća radnika, ali i da se očekuje « 43.500 umrlih korisnika što predstavlja godišnje povećanje za oko 6.500 korisnika«.




No u istom se razdoblju očekuje i smanjenje broja korisnika prema posebnim propisima za oko 1.500.



U sljedeće tri godine padat ćw trošak države za dječji doplatak jer će se smanjivati i broj roditelja koji će imati pravo na njega i broj djece koja će primati takvu pomoć države. Tako će u 2019. godini država na dječji doplatak, prema Vladinim projekcijama, trošiti 1,349 milijardi kuna, što je sto milijuna kuna manje nego u ovoj godini ili čak 200 milijuna kuna manje nego u 2015. godini.



Za približno pet tisuća povećao se broj korisnika mirovina i u ovoj godini, jer je u razdoblju od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj u mirovinu otišlo oko 46 tisuća građana, prestala je isplata za oko 39,8 tisuća umirovljenika zbog njihove smrti, a smanjio se broj korisnika prema posebnim propisima za oko 1.400.


Prema posebnim propisima, odnosno uz povlaštene uvjete, zbog, primjerice statusa zastupnika, branitelja, pripadnika NOB-a ili akademika, mirovinu ostvaruje više od 178 tisuća građana i od sljedeće godine njihove će se mirovine u cijelom iznosu, a ne samo onaj dio ostvaren na osnovu staža, usklađivati jednako kao i ostale mirovine i to će biti dodatni trošak od oko 56 milijuna kuna.


Povlašteni


Tako će, primjerice, trošak povlaštenih mirovina u sljedećoj godini biti 5,43 milijarde kuna, a u 2019. godini oko 5,6 milijardi kuna, što je 210 milijuna više nego u ovoj godini. Vladine projekcije pokazuju da će te 2019. godine ukupni trošak isplate mirovina biti 39,27 milijardi kuna , što je za gotovo dvije i pol milijarde kuna više nego u ovoj godini.


Istovremeno država očekuje da će od doprinosa za mirovinsko osiguranje skupiti 22,57 milijardi kuna. Da bi pokrila trošak mirovina država će morati iz poreznih prihoda osigurati dodatnih 17 milijardi kuna. Ta razlika između prikupljenih doprinosa i troškova mirovine u 2019. godini bit će veća od troška kamata i deficita u državnom proračunu.