Bajićevi posebni odnosi sa SAD-om išli su dotle da je veleposlaniku ili djelatnicima ambasade pokazivao inkriminirajuće dokumente iz istrage (Spice), ili najavljivao optužnice danima prije nego su bile podignute, navodi se u depešama
ZAGREB Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić detaljno je o svom radu izvještavao američko veleposlanstvo u Zagrebu, o čemu su oni, jednako marno, redovno izvještavali svoje nadređene u Washingtonu. Ta bliska veza domaćeg Državnog odvjetništva, USKOK-a i cijele hrvatske borbe protiv korupcije vidljiva je iz niza izvještaja označenih kao »povjerljivi«, a koje je jučer objavila zviždačka stranica WikiLeaks.
Bajićevi posebni odnosi sa SAD-om išli su dotle da je veleposlaniku, ili djelatnicima ambasade glavni hrvatski državni odvjetnik pokazivao inkriminirajuće dokumente iz istrage (»Spice«), ili najavljivao optužnice danima prije nego su one doista bile podignute.
Sve o Sanaderu
Štoviše, Bajić je političkom tajniku američkog veleposlanstva Chrisu Zimmeru 23. prosinca 2009., četiri dana prije prvog kruga izbora kazao kako istražuje čak tri predsjednička kandidata i da bi nakon izbora protiv njih mogla biti podignuta optužnica.
Bajić nije htio otkriti njihova imena dok se slučajevi ne zaokruže.
U svom izvještaju Washingtonu iz američkog veleposlanstva špekuliraju kako je malo vjerojatno da će Bajić ići na Milana Bandića ili Nadana Vidoševića, jer će jedan od njih vjerojatno ući u drugi izborni krug. Štoviše, dodaju Amerikanci, »šef USKOK-a Dinko Cvitan ranije nam je rekao kako nisu u stanju prikupiti dovoljno dokaza da bi Bandića mogli optužiti za korupciju«.
Matić: Ne vjerujem da bi kršio odredbe o tajnosti podataka
Nekoliko mjeseci ranije, pak, Bajić je svojim američkim sugovornicima najavio kako planira podići optužnicu protiv bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića i njegovog zamjenika Ive Bačića. Optužnica za »kamione« naposlijetku je podignuta u listopadu 2009. godine., tri mjeseca nakon razgovora u kojem je najavljena.
Naravno, kako je već i pisano na osnovu na WikiLeaksu ranije objavljenih izvještaja, Bajić je prilično detaljno Amerikance izvještavao o istragama protiv Sanadera. No, do jučer nije bilo objavljeno kako je, u veljači 2010. godine, opet političkom tajniku veleposlanstva Zimmeru, pokazao i dva dokumenta koja su su trebala pojasniti kako su u »Spiceu« Damir Polančec i menadžeri Podravke pokušali preuzeti firmu.
Miljević: Glavni odvjetnik je oprezan, imao je neko pokriće
Iako je istraga u Hrvatskoj tajna, glavni državni odvjetnik američkim diplomatima je detaljno objašnjavao shemu po kojoj je novac navodno izvlačen iz koprivničke firme. O kojim se dokumentima točno radi teško je zaključiti iz objavljene depeše, jer je, zbog zaštite izvora informacije redigirana tako da su iz nje ispala imena firmi i pojedinaca umiješanih u slučaj.
Vrijeme u kojem je Bajić sa Zimmerom održavao najintenzivniji kontakt bilo je nakon Sanaderovog neuspjelog puča: u prvoj polovici siječnja 2010. oni su se sastali nekoliko puta, a Bajić je pričao o više istraga koje ciljaju prema Sanaderu i bivšim i aktualnim ministrima.
Folleyeva napomena
U komentaru na kraju izvještaja o tom nizu sastanaka s Bajićem, međutim, veleposlanik SAD-a Folley nije zaboravio svojim nadređenima u Washingtonu napomenuti: »Nekoliko godina Bajić je izuzetno oklijevao s otvaranjem makar formalne istrage, a kamoli da bi tražio optužnice protiv visoko rangiranih dužnosnika, osim ako nije bio siguran da ima posve nepropusan slučaj«.
Nažalost, depeše do kojih je došao Wikileaks završavaju, što se tiče Zagreba, prije početka proljeća prošle godine, pa se vjerojatno nikad neće doznati kako se dalje razvijao odnos glavnog hrvatskog državnog odvjetnika i američkog veleposlanstva oko borbe protiv korupcije u Hrvatskoj.
Bajić: Depeše kompilacija medijskih napisa i mašte
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić za Novi list je izjavio da su izvještaji s WikiLeaksa, u kojima ga spominju službenici američkog veleposlanstva, uglavnom prepričani medijski izvještaji.
– Radi se o neistinama koje su, ako su doista tako napisane, zapravo kompilacija medijskih napisa i mašte osobe koja ih je sastavljala, a s ciljem da se prikaže da je potpisnik izvješća dobro obaviješten. Osobito moji navodni komentari o tome tko podržavam rad državnih odvjetništava. Sve u tim izvješćima u to se vrijeme, manje ili više, moglo pročitati u hrvatskim medijima, rekao nam je jučer u telefonskom razgovoru glavni državni odvjetnik.
Američko veleposlanstvo doista je tada raspolagalo pojedinim informacijama o određenim istragama, ali kako tvrdi Bajić, samo u slučajevima u kojima je tražena međunarodna pravna pomoć. Ništa više od onog što je nužno za ostvarenje međunarodne pravne pomoći nije pruženo američkoj strani. K tome, na sastancima s predstavnicima američkog veleposlanstva u DORH-u uredno je nazočilo više osoba, a sačinjene su i službene zabilješke.
– Iz principijelnih razloga, na takvim sastancima uvijek je prisutno više osoba iz državnog odvjetništva, kazao nam je Bajić.
Prema DORH-ovim bilješkama, većina sastanaka opisanih u izvješćima objavljenima na WikiLeaksu nije se ni dogodila, a sadržaj onih koji su se dogodili drugačiji je od zapisanog u američkim depešama.
