Ministri reagiraju na najavu mogućih sankcija

Vlada odgovorila Reding: Iznenađeni smo, poslali smo vam rokove u kojima ćemo promijeniti Zakon

Dražen Ciglenečki



ZAGREB Vlada je promptno odgovorila na pismo europske povjerenice Viviane Reding u kojem je jučer najavila da će Europskoj komisiji predložiti moguće aktiviranje sankcija predviđenih člankom 39 iz pristupnog ugovora.


Razlog je nezadovoljstvo povjerenice planom Vlade da u roku dva tjedna pošalje u saborsku proceduru prijedlog izmjene odredbe kojom su europski uhidbeni nalozi primjenjuju samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine, da se one usvoje u parlamentu do kraja jesenskog zasjedanja, a da na snagu stupe 15. srpnja iduće godine.


U Vladi su ostali iznenađeni spominjenjem mogućnosti aktiviranja zaštitnih mjera jer smatraju da bi to  došlo u obzir tek u slučaju da se radi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.


Hrvatska, naglašavaju, izvršava europski uhidbeni nalog, a obvezala se i uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. “Štoviše, uputili smo vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim, ali i koje ste vi od nas tražili”, navodi se u pismu koje je danas upućeno na adresu Viviane Reding. U njemu se upozorava na primjere Slovenije i Češke koje su također u nacionalna zakonodavstva unijele vremenska ograničenja za primjenu uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u pristupnim pregovorima, ali nisu zbog toga ničim sankcionirane temeljem članaka koji su jednaki kao naš 39.

Češka je napravila zahtijevanu zakonsku izmjenu tek u ožujku 2013., dakle s odgodom od osam godina, s tim da će ukidanje vremenskog ograničenja koje su oni uveli, 1. studeni 2004., stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.


Slovenija je svoj zakon izmijenila i uskladila s acquisom u listopadu 2007., da bi počeo važiti u veljači 2008.


“Jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu čl. 39. u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine”, zaključuje se u pismu.