Vlada će izmijeniti dio prijedloga zakona o zabrani neregistrirane djelatnosti koji je u javnosti izazvao kontroverze, pa i podsmješljive komentare, te izbaciti odredbe koje su, primjerice, zabranjivale susjedsku pomoć ako su susjedi udaljeni više od 500 metara, doznaje se danas iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

U novom nacrtu zakona, koji ide u drugo čitanje u Saboru, uvažili smo sve primjedbe te izbacili dio kojim su bile definirane iznimke od zabrane obavljanja neregistrirane djelatnosti, rekla je novinarima državna tajnica za poduzetništvo Tihana Kraljić.

Po novom zakonskom prijedlogu radom u »fušu« ne smatra se ono što je hrvatska tradicija, poput obiteljske ili susjedske pomoći kod popravaka u kući, branja grožđa, pomaganja u selidbi i sl.

Sve nejasnoće su izbačene iz zakona koji je usmjeren prvenstveno na kažnjavanje onih koji se ozbiljno bave neregistriranom djelatnošću, a je li nešto prijateljska pomoć ili »fuš« utvrđivat će državni inspektori, najavila je Kraljić.

Po novom prijedlogu, neregistriranim radom ne smatra se rad za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, prijateljska i susjedska pomoć ako se rad obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi, ako se rad ne obavlja redovito te kao odgovor na objavljeni oglas, obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća, kao i volontiranje.

Iznimke smo stavili u prethodni prijedlog zakona prvenstveno zato jer smo željeli da on bude provediv, a u tome je sudjelovala široka skupina zainteresiranih, od poslodavaca i sindikata do Državnog inspektorata, pojasnila je Kraljić unošenje odredbi zbog kojih su Vladu ismijavali i mediji i oporba.

Jučerašnja Vladina podrška strategiji razvoja klastera u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2012. važna je zbog korištenja fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kada uđe u EU. Naime, klasteri su važan alat za povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova, a bez strateškog dokumenta to ne bi bilo moguće, napomenula je Kraljić.

Ministarstvo gospodarstva, rad i poduzetništva očekuje ponovno veliki interes za poticaje i bespovratne potpore poduzetnicima, za što je ove godine predviđeno gotovo 410 milijuna kuna.
Lani su poduzetnici predali ukupno 5.689 zahtjeva ukupne vrijednosti preko 1,2 milijarde kuna, a Ministarstvo je odabranim projektima isplatilo 326 milijuna kuna. Ove je godine dosad u registar uneseno 2.850 zahtjeva, a očekuje se da će zanimanje biti bar na prošlogodišnjoj razini.

Prošle je godine najveći interes iskazan za poticanje ženskog poduzetništva, za što su predviđeni iznosi od 5.000 do 80.000 kuna, a tako će biti i ove godine.
Nakon ulaska Hrvatske u EU taj će se sustav morati mijenjati jer se više neće davati veliki broj potpora male vrijednosti već obratno – mali broj potpora ali veće vrijednosti, najavila je državna tajnica.