Razgovarali smo o našoj taktici u ovoj situaciji, kako će se stranka ponašati u odnosu na mogućnost novog preslagivanja i zaključili smo da imamo predispozicije, kvalitetne i dobre elemente da uđemo u novo preslagivanje, kazao je Tomislav Karamarko
ZAGREB Nadmudrivanje i taktiziranje oko toga tko će i na koji način i formalno srušiti Vladu, koja više praktički ne postoji, nastavlja se.
Premijer Tihomir Orešković očito nije spreman poslušati zahtjev HDZ-a, najjače stranke iz parlamentarne većine koja je potvrdila njegovu Vladu, pa neće, potvrdilo nam je više njemu bliskih izvora, podnijeti ostavku. HDZ je čvrsto naumio srušiti Oreškovića, ali njihov predsjednik Tomislav Karamarko nije, nakon jučerašnje sjednice predsjedništva i središnjeg odbora te stranke, otkrio kad će krenuti u akciju opoziva premijera. No, nije isključio ni mogućnost da Vlada padne izlaskom HDZ-ovih ministra iz Vlade. Paralelno dok vagaju koji im je potez tehnički i proceduralno bolji, u HDZ-u će pokušati složiti novu parlamentarnu većinu, ali tko bi u njoj sudjelovao Karamarko nije želio reći.
– Razgovarali smo o našoj taktici u ovoj situaciji, kako će se stranka ponašati u odnosu na mogućnost novog preslagivanja i zaključili smo da imamo predispozicije, kvalitetne i dobre elemente da uđemo u novo preslagivanje, kazao je Karamarko. Otklonio je mogućnost da u toj novoj većini ponovo bude Most, a jučer je i predsjednik Mosta Božo Petrov poručio da Most u tome ne želi sudjelovati. No, hoće li Karamarko u svoju novu većinu privući pokojeg zastupnika Mosta jučer nitko od okupljenih HDZ-ovaca nije želio reći. U Mostu pak tvrde da ne vjeruju da bi itko od njihovih zastupnika pristao sudjelovati u tim procesima. Petrov otkriva da je siguran u 12 od 15 svojih zastupnika. Petrov je, pak, svima onima koji bi sudjelovali u slaganju nove HDZ-ove većine rekao da će im ići na savjest da su s Karamarkom preslagivali saborsku većinu. Još jednom je pozvao sam HDZ da ne žrtvuje Hrvatsku da bi spasili Karamarka, kojem su usta puna nacionalnih interesa i ljubavi prema Domovini, ali to nije pokazao između ostaloga i time što nije pokazao političku odgovornost jer nije odstupio kad se otkrilo poslovanje njegove supruge s konzultantom MOL-a Josipom Petrovićem.
HSS napustio Domoljube
Karamarko je uvjeren da će u toj novoj parlamentarnoj većini sudjelovati i HSS iako je Predsjedništvo te stranke nekoliko sati ranije odlučilo izvan snage staviti sporazum sa Domoljubnom koalicijom. Predsjednik HSS-a Krešimir Beljak kasnije navečer je u televizijskim istupima potvrdio da je HSS dio koalicije iako je sporazume stavio izvan snage, ali je spreman na sklapanje novog. Razvoj događaja u HSS-u sa zanimanjem prate ne samo u HDZ-u nego i u SDP-u. Budući da su prijevremeni izbori sve izglednija opcija, socijaldemokrati već razmišljaju o potencijalnim partnerima s kojima će nastupiti na tim izborima.
Ustav je pun odredbi koje su neprecizne i zato podložne različitim tumačenjima. Takav je i dio sedmog stavka ustavnog članka 116. – »Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske«. Znači li to da mandatar, kojeg bi predsjednica ovlastila nakon što bi ocijenila da on uživa povjerenje većine zastupnika, ima 30 dana vremena da Sabor potvrdi njegovu Vladu? Ako je takva interpretacija ispravna, onda predsjednica nema nikakav rok u kojem bi nekome dala mandat za sastavljanje Vlade. Ili možda cijeli proces od pada Vlade do eventualne potvrde nove u Vlade u parlamentu ne može trajati dulje od 30 dana? To bi značilo da, poslije mogućeg izglasavanja nepovjerenja Oreškoviću, Karamarko ima samo mjesec dana da dokaže predsjednici da uživa povjerenje većine zastupnika, ili slijede izbori.
– Mi ćemo HSS-u na zajedničkoj listi bez problema osigurati tri mjesta koja vode u Sabor. S nama bi, dakle, HSS nakon izbora bio u poziciji da formira svoj zastupnički Klub, što u koaliciji s HDZ-om nisu uspjeli, rekao nam je jučer visoki dužnosnik SDP-a.
Ovakav rasplet ne bi predstavljao naročito iznenađenje, jer Beljak je i prije nedavnih parlamentarnih izbora pregovarao s vodećim ljudima SDP-a o tome da se kandidira na njihovoj listi. Na kraju je odustao od toga, s obzirom da bi u tom slučaju bio izbačen iz HSS-a, no uskoro bi Beljak na čelu stranke mogao postići sporazum sa SDP-om.
Osim s Mostom, nova parlamentarna većina, kazao je Karamarko, nije moguća još jedino sa SDP-om u velikoj koaliciji. U tom novom preslagivanju, kako nam je jučer izričito tvrdio predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, neće sigurno sudjelovati ni njegova stranka. Na pitanje je li moguće da to samostalno učini netko od njihovih devet zastupnika Vrdoljak nam je odgovorio da zna da nijedan zastupnik te stranke neće učiniti tu novu većinu.
Na koaliciju s HDZ-om ni pod kakvim uvjetima nisu spremni ni Laburisti, poručuje predsjednik te stranke Tomislav Končevski. HDSSB je kasno sinoć na sjednici Predsjedništva, kako saznajemo, donijeli su odluku – koju će danas objaviti – da neće sudjelovati u nikakvom preslagivanju. Jučer je njihov predsjednik Dragan Vulin kazao da je najbolji izlaz održavanje novih izbora.
Igra datumima i procedurom
Koliko će uspješno HDZ lobirati pokazat će se u sljedećim danima, tek će se vidjeti, ali Karamarko se nada da će nova većina imati što manji broj stranaka. Dio onih koje će HDZ htjeti privući u svoje redove, jučer su nam neslužbeno rekli da nije problem čuti što HDZ predlaže, ali da se vjerojatno nitko ne želi izložiti pogubnoj situaciji na novim izborima, ako to preslagivanje ne uspije.
Na koga HDZ računa, tvrde dužnosnici te stranke, vidjet će se sljedećih dana kad bi se trebalo odlučiti i na koji način će HDZ opozvati ili rušiti premijera.
– Dogovorit ćemo se o samoj tehnici s našim ljudima, tako da idemo u tom smjeru, kazao je Karamarko potvrđujući da je najizvjesniji opoziv premijera u parlamentu, ali da postoji mogućnost i izlaska HDZ-ovih ministara iz Vlade. Rasplet će se, tvrdi Karamarko, dogoditi jako brzo, a za koju će se taktiku HDZ odlučiti znat će se nakon konzultacija s pravnicima.
Ako se HDZ odluči za opoziv Oreškovića i u ponedjeljak dostavi u Sabor takav prijedlog, o njemu će se u parlamentu moći glasovati najranije 17. lipnja. Ustav onemogućava izjašnjavanje zastupnika o tom prijedlogu unutar sedam dana od njegovog slanja u proceduru. Nadalje, saborski Poslovnik nalaže Vladi da se o ovoj inicijativi očituje u roku od osam dana nakon što je Sabor uvrsti u dnevni red. Kako parlamentarna sjednica počinje u srijedu, to je prvi dan kad Željko Reiner može HDZ-ov prijedlog staviti u dnevni red. Razložno je očekivati da Orešković neće zatim odmah, putem telefonske sjednice, odaslati odgovor Vlade. Realno je da će odugovlačiti s tim do isteka roka, dakle do večernjih sati 16. lipnja. Rasprava i glasovanje moraju se održati najkasnije 6. srpnja, 30 dana nakon što prijedlog dođe u Sabor, ali Reiner će se sigurno pobrinuti da se sve to odigra već 17. lipnja. Naročito zato što je 18. lipanj zadnji dan za glasovanje o SDP-ovom zahtjevu za smjenu izglasavanje nepovjerenja Karamarku. Ranije se nagađalo da bi se o ovom prijedlogu moglo glasovati koji dan prije isteka roka, budući da je i 18. lipanj subota, ali sada je to malo vjerojatno. Ako, HDZ uspije srušiti Oreškovića i samim time i Vladu, a to nije moguće prije 17. lipnja, otpalo bi glasovanje o Karamarku, koje je on svakako nastojao izbjeći.
HDZ bi se Oreškovića mogao riješiti i na način da Vlada podnese ostavku. U tom slučaju, kako propisuje Ustav, slijedi procedura kao i nakon izglasavanja nepovjerenja premijeru ili Vladi. Naravno, s obzirom da je Orešković objavio da neće dati ostavku na premijersku dužnost, izvjesno je da ne bi pristao niti na mogućnost da cijela Vladu podnese ostavku. Ali, Ustav, Zakon o Vladi i Poslovnik o radu Vlade pružaju HDZ-u pravno uporište da sruše Vladu bez pomoći saborskih zastupnika. Vlada, osim u pet za ovu situaciju nebitnih izuzetaka, odlučuje većinom glasova članova prisutnih na sjednici, s tim da njih mora biti natpolovičan broj svih članova. Kako HDZ ima većinu članova u Vladi, oni mogu izglasati podnošenje ostavke. Orešković sasvim sigurno ne bi u dnevni red sjednice Vlade uvrstio glasovanje o ostavci, ali u članaku 34. Poslovnika navodi se da prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik i članovi Vlade mogu predložiti izmjene i dopune. Dakle, HDZ-ovci u Vladi predvođeni Tomislavom Karamarkom mogu na sjednici svojom većinom unijeti u dnevni red i podnošenje ostavke Vlade i potom donijeti takvu odluku.
Nije bespomoćan
Međutim, nije niti Orešković bespomoćan. Sjednice Vlade saziva premijer i eventualno potpredsjednik Vlade ako ga on za to ovlasti. Bez Oreškovića, znači, Karamarko ne može sazvati sjednicu, a onda niti sa svojim ljudima iznuditi ostavku Vlade. Iz te bi se perspektive Oreškovićeva iznenadna odgoda Vladine sjednice u četvrtak možda mogla objasniti njegovim strahom da će Karamarko pokušati u dnevni red uvrstiti podnošenje ostavke Vlade, što on tada ne bi mogao spriječiti. Održana je telefonska sjednica, a njezin se dnevni red iz čisto tehničkih razloga nije mogao mijenjati. Može se pretpostaviti da Orešković iz ovog razloga neće sazivati redovne sjednice Vlade sve do konačnog političkog raspleta ove krize.
Na to koji će put odabrati HDZ vjerojatno će utjecati i procjena tko bi do slaganja nove većine ili eventualno novih izbora, što Karamrko nije isključio kao konačno rješenje. Kad bi sada pala Vlada, ona bi, prema jednom tumačenju, ostala na toj poziciji do izbora nove.
»Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade«, navodi se u zakonu o Vladi. Iz te zakonske odredbe dio naših sugovornika iz redova oporbenih zastupnika izvlači zaključak da je logično da bi Oreškovićeva vlada ostala u formi tehničke i ako premijeru bude izglasano nepovjerenje.
