ZAGREB Prizivani socijalni dijalog i službeno može započeti nakon što je Vlada u četvrtak imenovala svoje predstavnike u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV). Tako će Vladu predstavljati Zdravko Marić, ministar financija, Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava, Bernardica Juretić, ministrica socijalne politike, Tomislav Tolušić, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a, Tomislav Panenić, ministar gospodarstva i Dario Nakić, ministar zdravlja.
Osim na tripartitnoj razini s reprezentativnim sindikalnim centralama i udrugom poslodavaca, Vlada treba otvoriti i bipartitne razgovore kako sa sindikatima državnih službi, tako i sindikatima javnih službi. Zakon o uskrati dodataka na staž od 4, 8 i 10 posto koji je Vlada s prve sjednice uputila u žurnu saborsku proceduru, za sada je stavljen na čekanje.
. Pravo na dodatke za 20, 30 i 35 godina staža imaju samo državni službenici. No, i u javnim službama postoje prava koja je bivša vlada zakonski uskraćivala. Riječ je o božićnici i regresu koje zaposleni u obrazovanju i znanosti, kulturi, socijalnoj skrbi, zdravstvu sada mogu potraživati. Državnim službenicima, sada je posve jasno, poslodavac treba isplatiti dodatke na staž i za siječanj i za veljaču. Na godišnjoj razini riječ je o trošku od 50-tak milijuna kuna, što je nešto više od četiri milijuna kuna mjesečno.
Značajno viši trošak su matarijalna prava koja mogu potraživati u javnim službama. Naime, po 1.250 kuna božićnice i regresa na godišnjoj razini predstavlja trošak od oko 350 milijuna kuna. Teoretski, nema nikakve zapreke da zaposleni u javnim službama zatraže da im se isplati ovogodišnji regres sada. No, niti sindikalni pregovarači u javnim, a niti u državnim službama za sada nemaju nikakvih naznaka o tome kada će otvoriti razgovore s Vladom. Čekaju poziv, a to što ga nema, njihovom članstvu ide na ruku. Posebno u državnim službama, jer dok god se ne postigne dogovor oko dodataka na plaću, država ih je dužna isplaćivati.
Treća, i najveća stavka o kojoj valja razgovarati s javnim i državnim službama je rast osnovice za izračun plaća za šest posto, što je za proračun izdatak od oko 1,8 milijardi kuna. No, trošak za usklađivanje plaća mogao bi se popeti i do više od tri milijarde kuna. O svemu tome treba razgovarati sa sindikatima, i to prije donošenja proračuna.
