Radi li se o dugu iz vremena Račanove vlade, kada je država obračunavala obvezu prema Crkvi obračunavajući proračunsku osnovicu umjesto prosječne bruto plaće u zemlji, što je veći iznos, nismo uspjeli doznati ni u Ministarstvu financija ni u HBK
ZAGREB Vlada u ovom trenutku, ali i u skorijoj budućnosti, ne vidi osobitog razloga za izmjenu ugovora Hrvatske i Svete Stolice. Tako je Vlada odgovorila saborskom zastupniku Ivanu Grubišiću na njegovo pitanje hoće li se zbog izmijenjenih, pogoršanih gospodarskih prilika u Hrvatskoj krenuti na izmjene tih ugovora. Vlada napominje i da ugovori sadrže odredbu koja omogućuje njihovu izmjenu uz uzajamnu suglasnost obiju strana, ako bilo koja od njih smatra da su se bitno promijenile prilike u odnosu na razdoblje kada su ti ugovori sklopljeni. Iz Vlade su napomenuli da osim sa Svetom Stolicom država ima sklopljene ugovore i s još 15 vjerskih zajednica.
Preuzete obaveze
Napominju iz Vlade da to što ne vide razloga za izmjenu ugovora, ni sada ni u skorijoj budućnosti, ne znači da Vlada neće, ako to nađe shodnim, u određenom trenutku drugoj ugovornoj strani predložiti izmjene pojedinih ugovora. Zasad su, kako pišu Banski dvori, usmjereni k vjernom pridržavanju i punoj provedbi međunarodno preuzetnih obveza. Ugovorom o gospodarskim pitanjima Hrvatska se obvezala Katoličkoj crkvi vratiti imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine, a tamo gdje povrat nije moguć predviđa se odgovarajuća zamjena ili isplata naknade. Uz to država Crkvi isplaćuje svake godine i novčani iznos od dvije prosječne bruto plaće po župi.
Vlada Jadranke Kosor u svoje je dvije godine s Crkvom dogovarala niže isplate zbog krize, ali ostalo je nejasno postoji li dug i za to vrijeme, jer je baš u tim godinama istekla obveza države da na dvije plaće po župi obračuna i dodatak od 20 posto, kako bi se riješilo pitanje mirovina starijeg svećenstva, koje u socijalizmu nije ni na koji način moglo uplaćivati mirovinsko osiguranje.
Iako su ugovori na snazi 16 godina zasad se su hrvatske Vlade uglavnom poštovale dogovor oko isplate novčanih sredstva, dok povrat imovine ili isplata naknade kao obeštećenje, ne idu baš najbolje.
– Sveta Stolica ima razumijevanje za sadašnju tešku krizu koju prolazi Republika Hrvatska. U skladu s navedenim Ugovor o gospodarskim pitanjima između Republike Hrvatske i Svete Stolice, posebice njihovi financijski aspekti, mogao bi eventualno, u manjoj mjeri, biti predmetom dodatnih prilagodbi između ugovornih strana i odgovarajućih izmjena, odgovorila je Vlada.
Nedirnuti račun
No, zasad čini se, nemaju namjeru financijski dio prilagođavati teškoj krizi, jer je na istoj sjednici Vlada usvojila i rebalans proračuna u kojem su sredstva namijenjena Katoličkoj crkvi, ali i ostalim vjerskim zajednicama ostala nedirnuta. Naime, vjerske zajednice dobit će u ovoj godini 379,194 milijuna kuna, od čega će Katoličkoj crkvi pripasti 352,194 milijuna kuna. Ostale vjerske zajednice dobit će 17 milijuna kuna.
Od 352,194 milijuna kuna, koliko će biti isplaćeno Katoličkoj Crkvi 292,194 milijuna kuna otpadaju na redovitu godišnju isplatu za koju se iznos dobije tako što se množi broj župa s dvije bruto plaće u zemlji. Preostalih 70 milijuna kuna, kako stoji u proračunu, isplata je duga iz prethodnog razdoblja po toj istoj obvezi.
Je li to isplata duga nastalog za vrijeme koalicijske Vlade Ivice Račana, kada je država obračunavala svoju obvezu prema Crkvi obračunavajući proračunsku osnovicu umjesto prosječne bruto plaće u zemlji, što je veći iznos, nismo uspjeli doznati ni u Ministarstvu financija jer nisu odgovorili na naš upit, kao ni Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije. Tako je bez odgovora ostalo i naše pitanje koliki je još dug što ga država ima prema Crkvi iz tog razdoblja, kao i to je li u rebalansu bilo pokušaja da se otplata prolongira.
