Premijer Milanović mora snositi politiku odgovornost jer je u samo dva mjeseca uspio Hrvatsku dovesti pod udar sankcija, i to zbog zaštite čovjeka koji je optužen za državni terorizam”, komentirao nam je u Trstu Davor Stier, zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu. Premijer Milanović – nastavlja Stier – pogriješio je i u suštini spora, krivo je ocijenio poziciju Viviane Reding u Europskog komisiji i pogrešno je pokušao svesti spor na međustranački obračun. Hrvatska je sada izgubila šansu za brzi ulazak u Schengen, što je bio najvažniji cilj Hrvatske nakon ulaska u EU, što će imati konkretne posljedice po gospodarstvo i turizam.

“Milanović nas je doveo u poziciju drugorazredne članice, kao što su  Bugarska i Rumunjska”, kazao je Stier i dodao kako Milanović još uvijek ima rješenje u svojim rukama: samo mora vratiti stanje oko europskog uhidbenog naloga tamo gdje je i bilo i onako kako je i ispregovarano.  

“Ja sam iskreni prijatelj Hrvatske”, kazala je Reding odgovarajući na pitanje o sankcijama protiv Hrvatske, nakon što je dva sata odgovarala na pitanje građana o budućnosti Europske unije, dajući tako sporu s Hrvatskom snažnu osobnu dimenziju. Podsjetila je kako je tri godine radila s različitim vladama i ministrima pravosuđa kako bi Hrvatska svladala najteža pregovaračka poglavlja – 23 i 24 – ne bi li Hrvatska zaključila pregovore i postala punopravna članica EU, bez monitoringa kakvog imaju Rumunjska i Bugarska.

“Bilo je to pitanje povjerenja”, objašnjavala je Reding u pomalo emotivnom istupu, uvjeravajući kako je povjerovala da će Hrvatska nastaviti “pravim putem”.  

Zakon promijenjen tri dana uoči ulaska u EU

“Možete li zamisliti kako sam bila razočarana kad je Hrvatska promijenila zakon koji je bio posve ispravan, i to unilateralno, tri dana uoči ulaska u EU?”, zapitala je Reding, podsjetivši kako je upozoravala Hrvatsku da to ne čini. Europska komisija je čuvarica ugovora, podsjetila je usporedivši pritom komisiju i s “Božicom pravde koja je slijepa, koja ne gleda ni lijevo ni desno, ni gore ni dolje, nego samo u zakon”.  

Na pitanje zbog čega je Europska komisija stroža prema Hrvatskoj, nego što je bila prema Sloveniji i Češkoj, koje su također pokušavale vremenski ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga, Reding je uvjeravala kako su Slovenija i Češka ipak drukčiji slučaj. Te su zemlje kao članice donijele zakone suprotne europskom uhidbenom nalogu, ali su ih pod pritiskom Komisije morale promijeniti, dok je Hrvatska imala zakon koji je usklađen 2010. godine, a koji je tri dana prije članstva promijenila suprotno europskom zakonu. Dakle, ovdje je riječ o posve različitim stvarima, podvukla je Reding i dodala kako Europska komisija ne može dopustiti da članice krše europski pravni red i da se pritom pozivaju na pogreške što su ih počinile druge članice. “Crvena crta je crvena crta za sve”, dometnula je.

Požalila se i na potrebu nadgradnje regulative kada je riječ o sankcioniranju kršenja europskog pravnog reda. Trenutačno u europskom ugovoru postoji članak 7. koji govori o oduzimanju glasačkih prava državama koje krše temeljne vrijednosti, no Reding je aktivaciju tog članka usporedila s “atomskom bombom”. Komisija, prema njezinim riječima, treba imati “nešto između” kako bi spriječila “disfunkcionalnost” pravosuđa u pojedinim članicama.

Hrvatske građane više zanimale nezakonite deložacije

Europljane koji su iz četiri članice Europske unije – Hrvatske, Austrije, Slovenije i Italije – stigli u Trst na “dijalog građana” zanimale su uobičajene europske teme, kao što su izravan izbor predsjednika Europske komisije, treba li EU postati federacija, pitanje korupcije i borbe protiv krize. Nitko od nekolicine građana iz Hrvatske – a stotinjak ih je u Trst došlo autobusima iz Pule i Zagreba, u organizaciji Europske komisije, a s njima je bio i šef misije EK u Zagrebu Branko Baričević – nije postavio pitanje o europskom uhidbenom nalogu niti o sankcijama, ali jest o korupciji u Hrvatskoj i nezakonitim deložacijama.

Pozdravljam prijatelje iz Hrvatske, srdačno je, uz veliki osmijeh, poručila na početku Reding, burno pozdravljena. Riječanka Slavica Šota upozorila je povjerenicu Reding kako je Hrvatska “trula jabuka i velika opasnost za Europsku uniju”, tvrdeći kako posjeduje niz dokaza o korupciji u Hrvatskoj koju godinama bezuspješno pokušava predati hrvatskim pravosudnim tijelima. “Nažalost, korupcija nije samo problem u Hrvatskoj. Protiv korupcije se možete boriti samo ako imate referentno društvo i iako imate dobro pravosuđe koje funkcionira. Korupcija ne nestaje preko noći”, odgovorila je Reding pozivajući Šotu da joj dostavi dokumentaciju, pa će joj naknadno konkretnije odgovoriti.

Jedno od prvih pitanja potpredsjednici Reding stiglo je od Zagrepčanke Gordane Vojković: “U Hrvatskoj se već 15 godina sudi prema zakonu koji je neustavan. Problem se nikako ne rješava, molim vas da pomognete, jer se prema tom zakonu deložiraju ljudi kojima je to jedino krov nad glavom”, upitala je Zagrepčanka, a Reding joj je odgovorila kako je funkcioniranje neovisnog pravosuđa važno za demokraciju.

“Radila sam s hrvatskom vladom na izgradnji neovisnog sudstva. To je bilo zadnje poglavlje na hrvatskom putu. U demokraciji trebate dobar pravosudni sustav da bi ona funkcionirala”, odgovorila je Reding, ali nije mogla konkretno odgovoriti na pitanje. Umjesto odgovora, obećala je proučiti problem i poslati odgovor.

Povjerenica je puno govorila o potrebi za suočavanjem s prošlošću. “Svako društvo i svaka kultura može napredovati samo ako se suoči sa svojom prošlošću. Stoga apeliram na ministre obrazovanja da tu temu uključe u nastavu povijesti u školama”, kazala je Reding i dodala da će tada djeca u školama učiti kako su svi očevi današnje EU bili ljudi koji su živjeli uz granice, koji su željeli stvoriti Europu bez granica i koji su shvatili da je budućnost Europe bez granica i podjela. “I sama dolazim iz Luksemburga, zemlje u kojoj gdje god da krenete stignete do granice. Naš cilj je Europa bez granica”, dodala je.