U drugi stup odlazi pet do šest milijardi kuna godišnje, a Vlada se za taj iznos mora zaduživati uz visoke kamate, zbog čega se povećava javni deficit, tvrde u ORaH-u
Za obustavu izdvajanja u drugi stup, prije dva mjeseca, zauzeo se i ekonomist Ljubo Jurčić, predsjednik stranke Novi val. Taj bi novac, kaže, trebalo preusmjeriti u državni proračun, dok god proračun ne dođe u suficit. Izdvajanje u drugi stup, prema Jurčićevim riječima, ne dovodi do rasta BDP-a, već do povećanja javnog deficita. Najveći dio novca koji ode u drugi stup, slaže se Jurčić, na kraju završi kao pozajmica državi, uz kamate.
– Razumljivo je i očekivano da financijska industrija zagovara ostanak svog financijskog proizvoda, iako je sada već neosporno da je riječ o promašenom i štetnom modelu za koji Hrvatska, kao i druge post-socijalističke zemlje u kojima je započeta primjena, nije bila spremna, niti je na to bila upozorena, tvrdi ORaH. Kako je naš list pisao početkom lipnja, drugi mirovinski stup sve češće dovode u pitanje i ekonomski stručnjaci iz HDZ-a te ostalih stranaka – ali to ne čine javno, već u neslužbenim razgovorima. Povod za preispitivanje drugog stupa jest rastući deficit proračuna i javni dug koji je skočio na oko 280 milijardi kuna. Stranke koje planiraju dolazak na vlast poslije izbora znaju da će morati rezati javnu potrošnju, a možda i mirovine za postojećih 1,2 milijuna umirovljenika, koje se isplaćuju iz prvog, osnovnog mirovinskog stupa. Da bi ublažile rezanja, vlasti mogu pet milijardi kuna – koliko godišnje odlazi u drugi stup za mirovine budućih umirovljenika – vratiti u prvi stup. Tako će se i proračunski deficit smanjiti za najmanje pet milijardi kuna, ili za 1,6 posto BDP-a.
Jačati prvi stup
Uvođenje drugog stupa svojedobno je zagovarala Svjetska banka. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja još provodi taj model. Češka i Slovenija nisu ni prihvatile drugi stup, a Mađarska, Poljska i Slovačka transformirale su ga u dobrovoljni. O reformama drugog stupa razmišlja i Bugarska, kao i ostale zemlje koje su smanjile i zamrznule izdvajanja u njega. One to čine, kažu u ORaH-u, kako bi ojačale stabilnost javnih financija i mirovinskog sustava. Rješenje za održivost mirovinskog sustava ORaH vidi u povećanju zaposlenosti i u jačanju tradicionalnog, prvog mirovinskog stupa, uz poticanje »profesionalnih mirovina« te dobrovoljne mirovinske štednje.
