Kontroverzni sisački dožupan u vrijeme rata nije bio samo novinar

Više od ratnog huškača: Rkman je 1991. bio zapovjednik u 3. kordunaškom bataljonu

Robert Frank

Rkman je u srpnju '91. na području Korduna i Banije bio zapovjednik u 3. kordunaškom bataljunu! Pod sobom je imao snajperiste, strijelce, nišandžije na puškomitraljezima



Nakon što su njegovi postupci tijekom Domovinskog rata i okupacije dijela Hrvatske, u čemu je aktivno sudjelovao na više načina, postali i više nego sporni, prije svega zbog novinarskog angažmana kojim je nastupao kao ratni huškač, aktualni sisačko-moslavački dožupan Bogdan Boro Rkman dobio je nalog od županice Marine Lovrić Merzel da se očituje što je točno, kad i gdje radio u prvom dijelu 90-ih.



Predsjednik Županijske skupštine sisačko-moslavačke Željko Soldo, ujedno i prvi čovjek županijskog HSP-a, traži da Rkman hitno i bezuvjetno podnese ostavku kao dožupan.   – Licemjerno, žalosno i nakaradno je da se čovjek s takvom prošlošću udostojio kandidirati za dožupana. No to je rezultat svojedobno nagodbenjačke politike HDZ-a, HSS-a i SDSS-a zbog koje mi sada kao dožupana imamo čovjeka koji je promovirao velikosrpsku politiku, kaže Soldo.


   Ono što misli o njemu, realno gledajući nametnutom dožupanu na čiji izbor nije mogla utjecati, županica Lovrić sažela je u tri jasne rečenice.


Veličao ratne zločince




– Činjenica je da upravo zbog njega SDP nije sklopio koaliciju sa SDSS-om s kojim smo surađivali još od 2005. godine. Njegova biografija zahtijeva istraživanje, dok je njegovo postavljanje za dožupana samo stvorilo krajnje negativnu atmosferu u našem kraju. Nakon rata trudimo se i uspijevamo smanjiti napetosti, pokušavamo se baviti gospodarstvom i preživljavanjem i onda zbog Rkmana imamo određenu krizu. Logično je postaviti pitanje kakve koristi srpska nacionalna manjina ima od toga da je predstavlja čovjek čije očitovanje ja kao županica moram zatražiti zbog jakih indicija da se u ratu nije časno ponašao, kaže županica Lovrić. 


Više nije nikakva tajna da je dožupan Bogdan Rkman, što je naš list prvi otkrio, u nekoliko časopisa i dnevnih novina Republike Srpska krajina, ali i po nalogu Generalštaba JNA, otvoreno pisao protiv Hrvatske veličajući brojne ratne zločince pravomoćno osuđene ili u Haagu ili na sudovima s prostora bivše Jugoslavije. Kulminacija Rkmanovog prizemnog novinarstva bilo je izvještavanje sa Vidovdanske smotre srpskih elitnih postrojbi u ljeto ’95. godine, neposredno pred »Oluju«, kad su srpska vojska i policija te državni vrh pokušali poslati poruku da mogu odgovoriti na »ustaške napade«. Rkman se tom prilikom kao službeni komentator skupa posebno istaknuo veličanjem ratnog zločinca Kapetana Dragana. .Iako ga je takvo pisanje protiv države u kojoj se naknadno kandidira za funkciju u lokalnoj upravi trebalo diskvalificirati iz političke utrke, Rkman je kao jedini kandidat četiri ujedinjene srpske stranke postao dožupan.


Naš list je već nakon prvih kompromitirajućih otkrića u Rkmanovoj biografiji, krenuo s dodatnim istraživanjem njegovih aktivnosti na području Korduna i Banije. Ekskluzivno objavljujemo, temeljem originalnih dokumenata, da je Rkman u srpnju ’91. godine, u jeku teških napada agresora na tom području, s oficirskim činom potporučnika bio zapovjednik 1. voda 2. čete, 3. kordunaškog bataljuna! Pod sobom je imao 23 osobe: snajperiste, strijelce, nišandžije na puškomitraljezima… Taj podatak o sebi aktualni sisačko-moslavački dožupan očito želi zatajiti.


Uglavnom, nakon nekoliko mjeseci vođenja 1. voda na širem području koje je poznato i po tome da je upravo na njemu počela balvan revolucija, Rkman se prebacuje na radio »Glas Petrove gore«, poznat po agresivnom promoviranju srpske ekspanzionističke politike.


Lojalan kadar


U dokumentu koji ujesen ’91. potpisuje njegov glavni urednik Đorđe Šimulija, »potporučnika pešadije Rkmana se posebno pohvaljuje za rad u Odelenju za propagandu informativne službe«. Bogdan Boro Rkman, sve je jasnije, u Republici Srpska krajina, kad nije ratovao s puškom u ruci očito nije bio samo običan, novinar koji je radio ono što je morao. Može se zaključiti, temeljem vjerodostojnih dokumenata, da je Rkman bio upregnut u srpsku medijsko-obavještajnu mašineriju.


U prilog tome govori i podatak da je komandant štaba Teritorijalne obrane za Baniju i Kordun pukovnik Rade Vujaklija 30. listopada 1991., pod dokumentom »Vojna tajna-povjerljivo«, zatražio da se Bogdana Boru Rkmana, kao krajnje lojalan i provjeren kadar, dodijeli za potrebe informativne službe radija i televizije »Petrova gora«. Očito po potrebi vlasti RSK Rkman mijenja svoj status iz vojnog u novinarski i obrnuto pa tako nakon određenog vremena odlazi u 19. brigadu, 3. bataljon, odakle ga se 9. veljače 1993. godine, »na osnovu zahteva Skupštine opštine Vrginmost, i naredbe Ministarstva informisanja RSK i komandanta 21. Korpusa«, opet vraća u radio stanicu »Petrova gora«.


Nesumnjivo je kako je Rkman, osim kao potporučnik pješadije i zapovjednik voda, vlastima u Republici Srpska krajina bio prvi, možda i ključni novinar. Kako inače objasniti da je između 64 akreditirana srpska novinara na Vidovdanskoj smotri elitnih jedinica vojske i policije RSK za izvještavanje za srpsku televiziju izabran upravo – Bogdan Boro Rkman, danas dožupan sisačko-moslavački.