Istarska himna

Veliki propust nakladnika: “Krasna zemljo, Istro mila” osakaćena u čitanci za peti razred

Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Ove godine u čitanci ostaje pogrešna verzija, a u digitalnom izdanju ŠK objavio originalnu verziju / arhiva NL

Ove godine u čitanci ostaje pogrešna verzija, a u digitalnom izdanju ŠK objavio originalnu verziju / arhiva NL

Osim što su izmijenjene neke riječi pjesme, autorica mjesto Livade zamjenjuje pojmom livade, pokazujući da ne poznaje Istru. ŠK je priznao propust, ispričao se i ispravio grešku u digitalnom izdanju



 Iako vjerojatno još nisu stigli do stihova istarske himne »Krasna zemljo, Istro mila« objavljenih na 62. stranici u hrvatskoj čitanci za 5. razred osnovne škole, učenici petih razreda ove bi godine mogli sasvim pogrešno učiti stihove pjesme koju je 1912. godine napisao Ivan Cukon, a uglazbio Matko Brajša Rašan. Naime, u izdanju Školske knjige 2015. godine intervencijom autorice Anite Šojat i pod uredničkom palicom Emice Calogjera Rogić na nekoliko je mjesta pogrešno prenesen tekst pjesme čime je osakaćen izvorni predložak teksta te je u konačnici posve promijenjen i kontekst cijele pjesme koju je Skupština Istarske županije 2002. proglasila službenom istarskom himnom.



HDZ-ov saborski zastupnik Anton Kliman kazao je kako grešku treba ispraviti »jer radi se o tekstu s kojim se treba odnositi s punim pijetetom i pjesmi koja je Istranima prirasla srcu i na koju smo svi jako ponosni«. Na istom je tragu i SDP-ovac Peđa Grbin.


– Kada čitam kako je naša himna interpretirana u čitanci, stvarno ne znam bih li to okarakterizirao kao smiješno ili tragično. Pogotovo onaj dio koji se odnosi na Livade, jer je očito da autori ne znaju ništa niti o pjesmi, a niti o Istri – rekao je Grbin i dodao da podržava župana u njegovim zahtjevima da se ovakva velika greška ispravi.




– Ne znam kako se može dogoditi da u današnje vrijeme netko promijeni riječi jedne himne, rekao je predsjednik IDS-a Boris Miletić, podsjetivši da je ova je pjesma već 14 godina službena himna Istarske županije.


– Što bi se primjerice, dogodilo kad bi hrvatska himna bila »prepjevana« na ovakav nesretni način – kaže predsjednik IDS-a Boris Miletić iz čijeg se odgovora može iščitati sumnja da je nakladnik promjenu izveo proračunato. »Namjerno mijenjanje riječi himne izraz je krajnjeg nepoštovanja prema Istri, našoj tradiciji, kulturi, identitetu i povijesti«, – rekao je između ostaloga Miletić.



Reagirala politika


Primjerice, u prvoj strofi riječ »pjesan« zamjenjuje se riječju »pjesma«, riječ »tja« zamijenjena je riječju »pa«, a riječ »tvog« postaje »tog«. No ono što najviše bode oči je očito autoričino nepoznavanje istarskog podneblja, pa tako u trećoj kitici koja u originalu glasi »Divne li ste, oj Livade«, autorica mijenja u »Krasna polja, i livade« što je potpuno promijenilo značenje, a pritom potvrđuje kako autorica ne zna da su Livade mjesto u unutrašnjosti Istre, a ne »livada« koju ona stavlja u kontekst poljoprivrednog zemljišta.


U nekim je dijelovima izbačen originalan tekst, pa recimo u četvrtoj strofi umjesto »Sva se Istra širom budi«, autorica stavlja tekst »Sad se Istra širom budi«, dok se u zadnjem retku, umjesto jednom, dva puta ponavlja »Nauk žari«. Također u originalu »Krasna zemljo, Istro mila« ima četiri kitice, dok su u čitanci, dvije kitice spojene u jednu, pa pjesma u režiji Školske knjige ukupno broji tri kitice.


I sve to prošlo je uredničku intervenciju i recenziju profesorica Jasmine Vrban i Andrijane Oršulić te je naposljetku završilo u službenoj hrvatskoj čitanci za 5. razred. Iako bi se očekivalo da će ove propuste prvi »snimiti« profesori hrvatskog jezika, umjesto struke, reagirala je politika. Reagirala je politika, istarski župan Valter Flego i predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Drandić uputili su reagiranje Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te Agenciji za odgoj i obrazovanje kojim traže da se greške isprave te da učenici, roditelji i učitelji o tome budu i pismeno obaviješteni. Uz to, župan je zatražio da se u novom izdanju udžbenika za sljedeću školsku godine u čitanku uvrsti originalna verzija pjesme.


Slučaj je prokomentirao dr. sc. Boris Domagoj Biletić, književnik, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika i predsjednik Istarskoga ogranka DHK-a Pula.


– Nisam imao u rukama dotični udžbenik, pa se ne mogu sam uvjeriti, no ako se s tekstom u knjizi namijenjenoj učenicima ovakvo što dogodilo, nema sumnje da je riječ o svojevrsnom i nevjerojatnom skandalu. Ova lijepa pjesma svečana je pjesma svih istarskih ljudi. Hrvatsko je rodoljublje u njoj posebno naglašeno, osobito s obzirom na vrijeme i kontekst njena nastanka, i povijest ovoga prostora otad, pa je ona aktualna do danas. Izražena je njome ljubav prema zavičaju, opisane ljepote našega kraja, i doista se uvriježila, draga je i bliska tolikim generacijama. Ima posebnu sadržajnu, simboličnu i emotivnu vrijednost, značenje i značaj. Neću pogriješiti ako kažem da smo mi Istrani na nju ponosni, a onda i vrlo osjetljivi kad se dogodi ovakvo što – kaže Biletić.


– Navikli smo na krivotvorine i manipulacije iz sfere politike i političara, svuda pa i u Istri, ali ovaj je slučaj nešto novo. Čudi me, zar ne postoje recenzenti udžbenika?! Riječ je ili o neznanju i previdu, ili pak o svjesnim intervencijama koje nisu dopuštene! Ni jedno niti drugo ne daje nikakav alibi ni autoru, ni uredniku, ni nakladniku. Grešku treba odmah ispraviti, dakako, što prije povući udžbenik i tiskati nov. Šteta je već učinjena, treba je pokušati učiniti što manjom – oštro je reagirao Biletić.


Isprike


Zgrožen teškim propustom je i akademik Josip Bratulić osobito kada je riječ o pogreški koja je nanesena Livadama iz čega, kaže, stoji jedna lijepa priča.– Livade predstavljaju mjesto gdje je Školska družba sv. Ćirila i Metoda za Istru podigla školu vlastitim novcem protiv volje tadašnjega gradonačelnika Motovuna koji je rekao da će družba imati školu, onda kada na hrastovima budu rasle naranče. Oni su zgradu ipak podignuli i na jesen, kada je trebala biti škola, pozvali su gradonačelnika Talijana iz Motovuna da otvori školu jer su naranče visjele na hrastovima – ispričao je Bratulić i rekao da dok je autor živ, on može promijeniti tekst, no ako više nije živ, mora biti prenesena originalna verzija.


– Onaj tko je bio zadužen za ovo izdanje čitanke, ne bi smio više raditi taj posao, a svakako odgovornost ima i redaktor koji bi se isto tako trebao ispričati – smatra Bratulić.


Urednica izdanja Školske knjige Emica Calogjera Rogić ostala je zatečena kada smo je izvijestili o propustima Školske knjige, a potom smo joj proslijedili originalan tekst pjesme. Uvidjevši propust, istaknula je da im je uistinu žao što je došlo do ove nenamjerne greške.


– Želja nam je bila posvetiti potrebnu pozornost Istri, njezinim stanovnicima i istaknuti njihov značaj u hrvatskoj povijesti što se i naglašava u cijelom metodičkom instrumentariju uz pjesmu. Zahvaljujemo na sugestijama te vas obavještavamo da smo pogreške ispravili u digitalnom izdanju koje je dostupno svim učiteljima i učenicima koji koriste naše udžbenike te ćemo ih obavijestiti o izmjenama. U sljedećem tiskanom izdanju također ćemo ispraviti tekst pjesme. Sve smo ispravili u e-priručnicima jer svi naši udžbenici imaju svoju digitalnu inačicu – navela je Calogjera Rogić.