Na rast utječu i porezne olakšice, a i zbog deflacije plaća realno vrijedi više. Radna mjesta većinom gube slabije plaćeni pa se povećava prosjek onima koji su zadržali posao
Prosječne neto plaće u Hrvatskoj početkom ove godine doživjele su najveći rast od početka krize. U siječnju su iznosile 5.656 kuna, odnosno 103 kune više nego u istom mjesecu prošle godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore. To se povećanje može zahvaliti ponajprije Vladinoj odluci o smanjenju poreza na dohodak, zbog čega su nominalne plaće početkom godine porasle za 1,9 posto.
No, većim plaćama pridonijela su još dva razloga, o kojima se manje govori. Prvi je pad cijena, nezabilježen u novijoj povijesti Hrvatske, koji traje već godinu dana. Drugo, otpuštanje radnika provodi se uglavnom u privatnom sektoru, koji otprilike ima dvije tisuće kuna manji prosjek plaća od razmjerno pošteđenog javnog sektora. Stoga se dijelom stvara statistička varka: slabije plaćeni radnici odlaze na burzu, pa se popravlja prosjek onima koji su zadržali posao, može se zaključiti iz podataka Komore.
Iščeznula inflacija
Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je iščeznula inflacija i pretvorila se u deflaciju od prosječnih 0,2 posto. Taj pad potrošačkih cijena nastavio se i ove godine, kad se deflacija ubrzala na 0,9 posto godišnje. To znači građani za isti novac – za iste plaće, mirovine i druga primanja – mogu kupiti 0,9 posto više proizvoda i usluga nego prije godinu dana. Budući da isti novac više vrijedi, prosječna hrvatska plaća – koja je u siječnju zbog poreznih olakšica bila veća za 1,9 posto – realno vrijedi oko 2,8 posto više, izračunali su u Komori.
No, nevolja je što većina zaposlenih, njih 60 posto, prima plaću nižu od prosjeka. Svaki šesti zaposleni u Hrvatskoj – njih 17,5 posto – dobiva manje od 3.100 kuna. Osim toga, sve je manje ljudi koji plaću uopće dobivaju. Broj zaposlenih u Hrvatskoj od 2008. do danas smanjio za gotovo 220 tisuća i pao ispod 1,3 milijuna, prema podacima Komore. Posao su izgubili uglavnom ljudi u privatnom sektoru, gdje su neto plaće oko tisuću kuna niže od državnog prosjeka. Stoga se promijenila struktura zaposlenih u Hrvatskoj. Povećava se udio bolje plaćenih radnih mjesta, što neizravno popravlja prosjek plaća, ili ga čuva. Trend se nastavlja i ove godine, kad je plaće primilo 28 tisuća ljudi manje nego lani. To je najviše pogodilo upravo zaposlene u najnižem platnom razredu, od kojih je svaki treći izgubio posao, ili redovitu plaću.
Preraspodjela
»Smanjio se udio radnika s najnižim plaćama. Udio onih s neto primanjima do 2.500 kuna spustio se za 2,3 postotna boda, a onih s primanjima od 2.501 do 3.100 kuna smanjio se za 0,3 boda. Istodobno, povećao se udio natprosječnih plaća, a najviše (za 1,2 postotni bod) onih u platnom razredu od 6.000 do 8.000 kuna«, izračunao je HGK.
– Pod utjecajem promjena u porezu na dohodak, koje su rezultirale porastom neto plaće kod većine zaposlenih, očekuju se snažniji pomaci u platnim razredima, osobito najvišima, procjenjuje Zvonimir Savić, direktor ekonomskih analiza u HGK-u. No, zbog povećanja neto plaća poslodavcima nisu porasli troškovi, jer su se prosječne bruto plaće zadržale na prošlogodišnjoj razini od oko 8.000 kuna. Drugim riječima, Vlada je poreznim olakšicama od početka godine preraspodijelila bruto plaće u korist zaposlenih, odrekavši se dijela davanja za javne potrebe.
