Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
28. lipnja 2017.
Izbor životnog puta

Uzmite iz košare ono što vam treba: Učenici opće gimnazije će moći birati između sedam modula

Ilustracija
Ilustracija
Autor:
Objavljeno: 22. veljača 2016. u 6:58 2016-02-22T06:58:53+01:00

Učenici općih gimnazija moći će birati između sedam modula, a za učenike koji 2020./21. upišu strukovnu školu, predviđeno je obrazovanje koje je znatno prilagođenije tržištu rada i s mnogo više učenja temeljenog na radu u svim oblicima strukovnog obrazovanja

Od 2020., djeca koja upisuju srednju školu više neće birati samo između gimnazija i strukovnih škola, kao danas, već će pred sobom imati bitno zahtjevniji zadatak. Nakon što izaberu između strukovne škole i gimnazije, oni koji se odluče za gimnaziju, morat će se odlučiti i jesu li spremni odmah birati svoj životni smjer, ili će još koju godinu pričekati s odlukom o tome koji obrazovni profil im najbolje leži. Strukovnjacima će biti nešto lakše: zanimanje neće morati birati odmah, već će moći upisati područje koje ih zanima, a tek za dvije godine odlučiti se za zanimanje.

Promjene se za buduće gimnazijalce odnose na raniju ili kasniju orijentaciju, a s tim i fleksibilniju organizaciju nastave, odnosno veću mogućnost biranja predmeta koje će učiti. Iako zvuči komplicirano, zapravo to i nije, jer će se djeca i dalje opredjeljivati između općih gimnazija i profiliranih gimnazija.

Model ranije orijentacije odnosi se na srednjoškolce koji se odmah nakon osnovne škole odlučuju između prirodoslovno-matematičke, jezične, klasične ili prirodoslovne gimnazije, a kasniju orijentaciju imat će oni koji upišu opću gimnaziju. Oni će se za željeni smjer vlastitog obrazovanja odlučivati na početku trećeg razreda, kada će birati skupine predmeta koje odgovaraju području koje namjeravaju studirati.

Orijentacijski moduli

Učenicima će u ponudi biti tzv. orijentacijski moduli i sati osobnog izbora. Kako bi se osigurala mogućnost orijentacije i dubljeg učenja onoga što učenike zanima uvodi se pojam orijentacijske košare. U općoj gimnaziji u košari neće biti jedino hrvatski jezik, matematika, prvi strani jezik,  tjelesna kultura i vjeronauk, odnosno etika te predmeti koji se poučavaju jednu godinu u cijelom obrazovanju, a to su Logika I PIG. Svi ostali predmeti u orijentacijsku košaru stavit će po jedan nastavni sat tjedno, a povijest i drugi strani jezik po dva sata. U jezičnim gimnazijama u »košaru« neće ni drugi strani jezik niti latinski jezik, čija se satnica ne može smanjivati, dok u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama biranja neće biti ni kad je riječ o fizici, biologiji, kemiji i informatici te sociologiji, psihologiji i drugim predmetima koji se u tim gimnazijama poučavaju s jednim nastavnim satom kroz cijelo obrazovanje.

Učenici općih gimnazija moći će birati između sedam modula od kojih su tri u prirodoslovno-matematičko-tehničkom području, tri u jezično-društveno-humanističkom, a jedan je u umjetničkom području. Tako će, na primjer, učenik koji se odluči po završetku osnovne škole upisati jezičnu gimnaziju, ući u model ranije orjentacije, a moći će u trećem razredu birati između jezičnog, društveno-humanističkog i umjetničkog područja, ili prirodoslovno-matematičkog područja. Dakle i onaj koga zanimaju strani jezici, moći će, ako to želi, pojačano učiti matematiku, fiziku, kemiju... Učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija moće će u trećem i četvrtom razredu birati između pojačanog učenja matematike i informatike, ili biologije i kemije, a moguće je i da se umjesto toga odluče za pojačanu nastavu drugog stranog jezika. Osim ponuđenih modula, odnosno varijanti izbora koje im se nude, učenici će moći izabrati i predmete osobnog izbora.  

Odabir sektora

Učenicima koja 2020./21. upišu strukovnu školu, predviđeno je obrazovanje koje je znatno prilagođenije tržištu rada i s mnogo više učenja temeljenog na radu u svim oblicima strukovnog obrazovanja. U četverogodišnjim programima predviđa se upis u sektor odnosno podsektor. Umjesto u pojedina zanimanja vezana uz elektrotehniku, učenici zainteresirana za ta zanimanja upisat će se u sektor elekrotehnika, a nakon prve dvije godine, ukoliko se radi o četverogodišnjem obrazovanju, odlučit će se za određeno zanimanje.

U trogodišnjim školama općeobrazovni dio zauzimat će do 25 posto satnice, i postupno se smanjivati do 20 posto, a 80 posto školskog vremena učit će se o struci. U strukovnom dijelu, nastava će pak zauzimati 30 posto satnice, a učenje temeljeno na radu, bilo kod poslodavca ili u školama koje imaju uvjet za organizaciju radne prakse i do 70 posto satnice.  Do deset posto nastave bit će izborno, a riječ je o dodatnim strukovnim i općeobrazovnim sadržajima koje bi trebala ponuditi škola.

Za one koji upišu četverogodišnje strukovne škole, opći predmeti zauzimat će 40 posto nastave, strukovni dio od 30 do 60 posto, ovisno o razredu, a u prve dvije godine do 50 posto nastave odnosit će se na sektorski dio, usklađen s potrebama tržišta rada u lokalnoj zajednici.  U njemu može biti općeobrazovnih i strukovnih sektorskih sadržaja, izbornih sadržaja te učenja temeljenoga na radu.

Jezgra za sve   

Voditelj tima za reformu kurikuluma, Boris Jokić, smatra da će promjene u gimnazijskom obrazovanju Hrvatskoj osigurati  izrazito privlačno i smisleno gimnazijsko obrazovanje u kojem je jasno određena gimnazijska jezgra, ono što svaki učenik koji upiše gimnaziju treba učiti tijekom svog četverogodišnjeg obrazovanja. Osim toga, više će odgovarati osobnim izborima učenika.
Istovremeno, kroz jasnu ponudu gimnazija ranije orijentacije,  učenici koji već nakon osnovne škole znaju kojem području se žele orijentirati imaju jasnu mogućnost izbora.

Obvezno učenje informatike

Uvodi se i obvezno učenje informatike u drugom razredu opće i jezične gimnazije, čime se povećava satnica tog predmeta s postojećih 70 na 140 sati, a u istom razredu 35 nastavnih sati posvetit će se životnim i praktičnim vještinama i karijernom usmjeravanju učenika, da bi učenici u 3. razredu uspješnije odabrali željeni smjer.

Opća gimnazija postaje posebno atraktivna jer se u njoj učenici u trećem i četvrtom razredu, uz jezgru koja je fiksna, mogu dublje posvetiti onim predmetima koji su im važni za nastavak školovanja na visokim učilištima – naglašava Jokić.  Nitko neće moći završiti gimnaziju bez primjerenog broja sati filozofije, fizike ili likovne umjetnosti,  nude se moduli kojima društvo ukazuje na potrebe, ali i svaki učenik ima određeni broj sati u slobodnom izboru. Predložene promjene tako, zaključuje Jokić, omogućuju učenicima i njihovim roditeljima smislenije obrazovanje, visokoškolskim ustanovama bolje studente, školama moćnost jasnog profiliranja, a nastavnicima rad s motiviranijim učenicima.

Povećana privlačnost

U strukovnom obrazovanju,  promjene će povećati privlačnost i relevantnost tog važnog, a često zanemarivanog dijela sustava. Glavna je novost uvođenje učenja temeljenog na radu u sve oblike strukovnog obrazovanja, čime se obrazovanje približava svijetu rada. U četverogodišnjim programima velika je novost upis u sektor, odnosno podsektor, gdje prve dvije godine učenici uče sektorske sadržaje,  vezane uz više zanimanja u sektoru, općeobrazovne i izborne sadržaje, a u trećoj godini orijentiraju se zanimanju u tom sektoru ili podsektoru.

Na ovaj način učenicima se želi osigurati šira sektorska osnova koja im omogućuje bolje snalaženje na fleksibilnom tržištu radne snage, školama jasnije profiliranje, gospodarstvu jasniji utjecaj na upisna mjesta i ponudu. Ovakav model omogućuje i bolju vertikalnu povezanost sa visokoškolskom razinom. U trogodišnjim programima upis je i dalje u zanimanja, ali je naglašenije učenje temeljeno na radu i projektnom učenju – objašnjava Jokić. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka