ZAGREB I dok se rasprava oko ponovnog uvođenja vojnog roka, koja na trenutke djeluje izuzetno kaotično i bez jasnog stava onih kojih se to najviše tiče, a radi se o Ministarstvu obrane i Ministarstvu financija, zahuktava, dio javnosti krenuo je već u zbrajanja koliko bi porezne obveznike koštao taj povratak služenja vojske.

Tako se već u srijedu oglasio Centar za mirovne studije s priopćenjem protiv ideje o služenju vojnog roka, ali i pojašnjenjem kako za jednu godinu vojnog roka troškovi države rastu od 300 do 500 milijuna kuna, dok bi primjerice za puno implementiranje kurikularne reforme u pet godina trebalo tih istih 300 milijuna kuna. Što znači da je problem za školstvo koje bi trebalo biti jedan od prioriteta razvoja države izdvajati 60 milijuna kuna godišnje, dok bi se spremno za, u ovom trenutku izuzetno loš plan revitalizacije vojnog roka, bez problema izdvajalo i pet puta više novca.

Demografska obnova?

U ovakvim slučajevima, kad se nudi nešto novo, što vojno služenje jest, popularno je troškove plastično iskazivati kroz cijene nekih drugih projekata. Posebno na primjeru vrtića. Pa, kad se tako pogleda, cijena jednog vrtića za 200-tinjak djece je 25 milijuna kuna. Čak i kad se uzme najkonzervativnija procjena koštanja uvođenja vojnog roka, a radi se o 300 milijuna kuna, to bi značilo da bi se na godišnjoj osnovi, za ta sredstva moglo graditi najmanje 12 novih objekata koji bi služili za odgoj male djece. Ne smije se zaboraviti kako je jedna od bitnih programskih točaka ove Vlade i demografska obnova Hrvatske, za koju služenje vojnog roka zasigurno ne radi mnogo dobra, dok saznanje da će biti više vrtića svakako potpomaže parovima da se u konačnici ipak odluče na potomstvo. Samo novcem za jednu godinu financiranja vojske tako bi se mogli izgraditi vrtići koji bi primali i do 2.500 djece. S obzirom na stanje ponajprije u velikim gradovima, toliko novih mjesta svakako bi omogućilo normalniji život.

Maknuti mine

Možda i najzabavnija računica. Hrvatska demokratska zajednica odavno je obećavala 1.000 eura za svako novorođeno dijete. Na kraju su prešli preko tog svog obećanja, zbog nedostatka sredstava. Godišnje, to bi iz proračuna odnosilo manje od 200 milijuna kuna.

Vojska i ratovi su nešto povezano, bar u svojoj najradikalnijoj varijanti. A Hrvatska je prije malo više od dva desetljeća imala rat, zbog kojeg i danas traju razminiranja terena po čitavoj državi. U posljednjih nekoliko godina iz proračuna za te svrhe ide 150 do 180 milijuna kuna, s jasnom tendencijom pada sredstava iz tog izvora. Predviđeni rok za razminiranje je kraj 2019. godine, analize govore kako to neće baš biti moguće ostvariti u svim rokovima, tako da bi recimo preusmjeravanje dodatnih sredstava sasvim dobro došlo da se zbilja pokuša maknuti mine iz ratnog razdoblja.