Dok se čeka na ishod pregovora između europskih kreditora i Atene, kako bi se spriječio bankrot Grčke, a sada i najavljenog referenduma, svijetu je zaprijetio i bankrot Ukrajine. Svaki od tih bankrota mogu dovesti do potresa na svjetskim financijskim tržištima, pogotovo ako se dogode istodobno, tijekom ovoga ljeta. 

Ukrajina, koja od početka prošle godine u sukobu s Rusijom i u ratu s ruskim pobunjenicima na vlastitu teritoriju, ostaje bez novca. Nakon 24. srpnja neće više moći otplaćivati rate kredita, prognozirala je ovih dana kuća Goldman Sachs. 

Franklin Templeton

Vlada u Kijevu zatražila je od međunarodnih kreditora da joj otpišu 40 posto javnog duga. Nacionalni parlament još je u svibnju izglasao zakon koji vladi omogućuje uvođenje moratorija na otplatu kredita, kako bi se zemlja obranila od »napada beskrupuloznih vjerovnika«. Američki Wall Street Journal tvrdi da će se bankrot Ukrajine dogoditi »prije rujna«.  

Javni dug Ukrajine iznosi oko 65 milijardi dolara, a prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) do kraja ove godine popet će se na gotovo 60 posto BDP-a. Za usporedbu, javni dug Hrvatske iznosi 85 posto BDP-a, a Grčke čak 180 posto. 

Međutim, vjerovnici ne žele Ukrajini otpisati dug. Velik dio javnog duga zemlje drže međunarodni privatni kreditori, a glavnu riječ vode četiri investicijska fonda na čelu s kućom Franklin Templeton. Oni predlažu restrukturiranje duga, odnosno da se produže rokovi za naplatu glavnice do 2019. i odgodi otplata kamata. Ukrajinska vlada na takav prijedlog ne pristaje.

– Na otplatu javnog duga danas trošimo jednako novca kao i na obranu. Ukrajinski proračun to sebi ne može dopustiti, a ni ukrajinski narod ne može nastaviti tako živjeti, upozorio je premijer Arsenij Jacenjuk. Tijekom prošle godine, otkako se zemlja nalazi u ratu,  njezino gospodarstvo palo je 6,8 posto, a ove godine moglo bi pasti još za 9 posto, prema procjenama MMF. O dramatičnom gospodarskom srozavanju još slikovitije govore podaci ukrajinskog državnog zavoda za statistiku, prema kojem je u prvom tromjesečju ove godine BDP pao više od 17 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine. 

Obrana – veliki teret

Ukrajina je jedna od gospodarski najslabije razvijenih država Europe, a troškovi obrane predstavljaju joj golemi dodatni teret. Trenutačno ima 1,3 milijuna raseljenih osoba na svom teritoriju, a tome treba pribrojiti više od 800 tisuća izbjeglica koje su otišle u Rusiju, Bjelorusiju i zapadne zemlje, prema podacima UNHCR-a. Zemlja doživljava demografsku katastrofu, jer se broj njezinih stanovnika od 1990. do 2014. godine smanjio sa 52 na 45,4 milijuna. Otkako je Rusija prošlog ljeta pripojila Krim, Ukrajina je izgubila dodatnih 2,3 milijuna stanovnika. Od početka ratnog sukoba u zemlji je poginulo oko 7.000 ljudi. 

Zapadni saveznici i MMF obećali su Ukrajini oko 40 milijardi dolara financijske pomoći. MMF je pristao na paket za financijsko spašavanje Ukrajine koji uključuje jeftine kredite od 17,5 milijardi dolara, pod uvjetom da se vlada drži programa reformi. Upravo taj fond ovih dana naglašava kako vladi u Kijevu treba smanjiti dužnički teret. Prema pisanju zapadnih medija, MMF želi da se u četiri iduće godine teret dugova smanji za 15 milijardi dolara, te da ukupni javni dug do 2020. godine ne bude veći od 71 posto BDP-a. 

No, zavađene strane ne tumače stavove Fonda na isti način. Prema mišljenju privatnih kreditora, Fond nigdje nije rekao da Kijevu treba otpisati dio dugova. Ukrajinska ministrica financija Natalija Jaresko, koja je rođena u SAD-u, tvrdi da MMF podupire stavove njezine zemlje. Osim toga, ukrajinske vlasti tijekom posljednih mjeseci naglo zaoštravaju ton prema svojim kreditorima, tvrdeći da nisu obvezne plaćati dugove koje je napravila bivša »korumpirana i kleptokratska vlada«. Promatrači stoga pretpostavljaju da bi vjerovnici zaista mogli ostati kratkih rukava. Kad poduzeće bankrotira, vjerovnici se mogu namiriti prodajom njegove imovine, ali kad država banktorira, oni se ne mogu naplatiti, osim ako ne pristanu na dogovor. 

Odluka u Washingtonu

Budući da su ukrajinska vlada i privatni kreditori trenutačno nepomirljivi, kompromis bi se trebao naći na sastanku u Washingtonu, koji se održava od 29. lipnja do 3. srpnja, uz nazočnost predstavnika MMF-a. Zanimljivo je da je Fond unaprijed najavio kako će Ukrajinu nastaviti pomagati kreditima, neovisno o tome kakvi će biti rezultati tog pokušaja mirenja. 

– U slučaju da se ne postigne dogovor s privatnim kreditorima i da zemlja utvrdi da ne može otplaćivati dugove, Fond može nastaviti posuđivati Ukrajini, rekla je ovih dana Christine Lagard, direktorica MMF-a, pozivajući se na interne propise te institucije koji omogućuju davanje zajmova i u slučaju kada zemlja kasni s otpatom rata.

Mnogi promatrači primjećuju da MMF primjenjuje različite kriterije kad je riječ Grčkoj i Ukrajini. U slučaju Grčke, Fond tvrdi da je može nastaviti kreditirati samo pod uvjetom prethodnog dogovora između Atene i njezinih vjerovnika, koji su uglavnom iz javnog sektora EU. U slučaju Ukrajine, Fondu je dovoljno da se Ukrajina drži programa reformi kojeg nalaže MMF, dok mu je postizanje dogovora između kreditora i ukrajinske vlade sporedno pitanje.