'Ne može jednostavnije...'

Uhljebi su sad nadmašili sami sebe: I da su htjeli, nisu mogli zakomplicirati ovrhe više od ovog

Jagoda Marić

Ilustracija / Foto arhiva

Ilustracija / Foto arhiva

Sudovi upućuju vjerovnike da dokaze o uplati dostave Fini, a Fina neće provesti ovrhu, ako ima i pravomoćno rješenje i dokaz o uplati naknade predujama, ako joj oba dokumenta nije istovremeno dostavio sud. Alternativa je da sudovi prije slanja rješenja skupljaju i uplatnice od odvjetnika



ZAGREB Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, što je na snagu stupio u kolovozu prošle godine, a koji je Vlada donijela uz obrazloženje da želi pojednostaviti i pojeftiniti postupke ovrhe, čini se nije donio ni jedno ni drugo. Naknade za ovrhe, posebice one iznad pet tisuća kuna, su skuplje. Sada je riječ o predujmu koji građani ili tvrtke, zapravo vjerovnici, koje ovrhom nastoje naplatiti svoja potraživanja moraju platiti unaprijed bez ikakvog jamstva da će na računu ovršenika biti novca i da će se ikada naplatiti. Ako naplate bude, u konačnici i taj predujam kasnije plaća ovršenik, pa mu nova pravila nisu, osim ako nije riječ o sitnijem dugu, donijela ništa jeftiniju ovrhu.


Posebna priča je provedba ovrhe, na čemu se još jednom pokazalo da je u Hrvatskoj administracija u stanju zakomplicirati stvari i pritom se pozivati na to da joj je cilj da sve bude jednostavnije.


Zakonodavac je odlučio da će onaj tko želi ovrhom naplatiti svoj novac od dužnika morati Fini platiti predujam naknade, ako želi da se provede pravomoćno rješenje koje ima. Nakon toga donesena su i dva pravilnika i sudovima, ali odvjetnicima koji zastupaju vjerovnike poprilično je to zakompliciralo posao.


Zamršen slučaj




Svjedoči to i jedan slučaj, za koji je Novi list na uvid dobio sva rješenja i dopise. Zagrebački Općinski sud još u siječnju je donio pravomoćno rješenje o ovrsi i poslao ga Fini. Odvjetnici vjerovnika, dakle ovrhovoditelja, sudu su dostavili potvrdu o uplati predujama naknade, no sud im tu potvrdu vraća i upućuje ih da je dostave Fini, koja već ima pravomoćno rješnje i treba provesti ovrhu. Nakon što su to učinili i dokaz o uplati dostavili Fini, ona ih obavještava da ne može primiti dokaz o uplati koji su oni dostavili, nego ga mora dostaviti sud koji je donio rješnje. Odvjetnici opet naravno pišu sudu i mole ga da dokaz o uplati dostavi Fini, kako je to Agencija i zatražila.


Sud je to i učinio. No, ni tu nije kraj. Fina nakon nekog vremena obavještava odvjetnike da im opet vraća potvrdu o uplati predujama naknade, koju je Agenciji dostavio sud, ali to nije učinio zajedno s pravomoćnim rješenjem. Dakle, Fina ima i rješenje o ovrsi i dokaz o uplati naknade predujama i oba dokumenta im je dostavio Općinski sud, kako su to i tražili, ali ne može provesti ovrhu. Jer ta dva dokumenta nisu dostavljena zajedno pa se rješenje ne može ni provesti. 


Onima koji zastupaju vjerovnike nakon toga ne ostaje ništa drugo nego da ponovo mole sud, da on ponovo pokuša dostavu rješenja i potvrde o plaćenom predujmu, ovaj put u paketu. Da bi se izbjeglo nabrojenih šest koraka i isto toliko dopisa i plaćenih poštarina i da bi se odjednom poslali i rješenje i plaćeni predujam, sud bi ubuduće, prije nego što otpravi rješenje Fini, morao zvati ovrhovoditelje da mu dostave dokaz o uplati. Ili bi ovrhovoditelji trebali svaki dan na sudu čekati i provjeravati je li rješenje doneseno kako bi sudu dostavili dokaz o plaćenom predujmu, pa da se ta dva papira pošalju zajedno na Finu.


Kako god se okrene, općinski sudovi su umjesto rasterećenja, dobili više administrativnog posla. Potpuno je nejasno zašto Fina, iz čijih je dopisa jasno da su u stanju bez problema registrirati da im je za neki slučaj u kojem imaju pravomoćno rješnje stigla i potvrda o predujmu, ne spoji ta dva dokumenta i ne provede ovrhu, nego se dopisuje s ovršenicima i to nekoliko puta. Namjera zakonodavca bila je valjda da zaživi sustav u kojem nema pokretanja ovrhe bez plaćenog predujama, a ne zapošljavanje sudova da prikupljaju potvrde o uplati kako bi mogli otpremati rješenja.


(Ne)podobno rješenje


Zašto ne mogu postupati ako su im dva nužna dokumenta dostavili sud i ovršenik, ili sud samo ne u istom danu, pitali smo i u Fini. Oni se naravno pozivaju na zakon i pravilnike, pa kažu da je prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisana obveza ovrhovoditelja da predujmi iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje.


Kažu i da je Pravilnikom o vrstama naknada propisano da je ovrhovoditelj, odnosno podnositelj osnove za plaćanje, dužan uz osnovu za plaćanje dostaviti i dokaz o izvršenom plaćanju predujma naknade i da se naknada neće smatrati predujmljenom ako ovrhovoditelj nije uz osnovu dostavio potvrdu o izvršenom plaćanju predujma naknade. Ističu i da je propisano da će Fina osnovu za plaćanje vratiti kao nepodobnu ako uz osnovu nije dostavljen dokaz o uplati naknade.


– S obzirom na navedeno, Fina ne može postupiti po nalogu suda ako ovrhovoditelj nije izvršio svoju zakonsku obvezu i prethodno predujmio propisani iznos naknade za provedbu osnove za plaćanje te ako uz osnovu za plaćanje nije dostavljen dokaz o uplati, budući da važeći propisi izričito propisuju nepostupanje Fine po takvoj osnovi za plaćanje te obvezu povrata iste podnositelju odnosno donositelju kao nepodobne za izvršenje – poručuju iz Fine.


Pojašnjavaju da u slučajevima kad uz osnovu za plaćanje koju sud dostavlja na provedbu u Finu nije dostavljen dokaz o uplati predujma naknade, Fina dodatno obavještava ovrhovoditelja da je osnova, odnosno rješenje, vraćeno sudu kao nepodobna za postupanje i da je potrebno da kao ovrhovoditelj izvrši uplatu predujma naknade te dokaz o uplati predujma dostavi sudu, kako bi sud osnovu za plaćanje, zajedno s dokazom o uplati, ponovo dostavio na provedbu u Finu.


Dakle sudovi upućuju vjerovnike da dokaze o uplati dostave Fini, a Fina neće provesti ovrhu, ako ima i pravomoćno rješenje i dokaz o uplati naknade predujama, ako joj oba dokumenta nije istovremno dostavio sud. Radije će se tjednima dopisivati s ovrhovoditeljima, a oni su se onda prisiljeni dopisivati sa sudovima.