ZAGREB – Prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj ukupno 30.852 djece mlađe od sedam godina, ili svako deseto dijete u predškolskoj dobi, nema svog pedijatra, već na pregled mora liječniku obiteljske medicine. Među njima je i 13.620 djece mlađe od četiri godine, koja žive na područjima gdje nema dostupnog pedijatra. Među školskom djecom, u pedijatrijskoj ordinaciji liječi se tek svako četvrto dijete, odnosno 110.640 djece u dobi od sedam godina do punoljetnosti.

Specifične potrebe

Za desetak godina pristup pedijatrijskoj ordinaciji imat će bitno manje mališana, jer je među 270 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) svaki drugi stariji od 50 godina, a specijalizacija pedijatrije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zadnjih nekoliko godina uopće nema. Već sada u PZZ-u nedostaje 40 pedijatrijskih timova. Obiteljska medicina uredno preuzima male pacijente u svoje ordinacije, prema uvjetima ugovaranja kojima HZZO već godinama obvezuje obiteljske liječnike da prime djecu stariju od sedam godina. Iznimno mogu primiti i djecu od rođenja do četvrte godine, ako na određenom području nema pedijatra. Koliko su pedijatri preopterećeni, potvrđuje i pravilo da mogu liječiti djecu stariju od sedam godina samo iznimno, ako imaju premalo pacijenata.

Obiteljski liječnici s takvim popunjavanjem ambulanti nemaju problema, ali pedijatri da. Ne osporavaju stručnost i dobru namjeru kolega iz obiteljske medicine, ali – kažu – ne može jednaku zdravstvenu uslugu djeci pružiti liječnik koji pedijatriju sluša tri mjeseca i onaj koji je pedijatriju specijalizirao pet godina. Dječja populacija, upozoravaju, ima svoje specifične potrebe, a s njima

– Nismo za ovakvu praksu i nastojimo djecu zadržati što dulje. Dijete je dijete do 18. godine, a propušteni korak u dječjoj dobi zauvijek je izgubljen u odrasloj – upozorava Mirjana Kolarek-Karakaš, pedijatrica iz Varaždina. Pedijatri ne rade samo s bolesnom djecom, nego ih cijepe, imaju sistematske preglede, savjetovanje…

– Zdravlje naše nacije ovisi o tome čemu ćemo naučiti djecu. Kakav stil života prihvate, reflektira se na odraslu dob – veli ova liječnica. Već je godinama, dodaje, na snazi trend da se pedijatre izbaci iz primarne zdravstvene zaštite, a to nije u interesu djece.

Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, smatra da politika dopušta da liječnik bez specijalizacije liječi djecu od četiri godine, pa i mlađu, ne drži vodu.

– Htjeli bismo svoj djeci osigurati maksimalnu kvalitetu, a činjenica je da specijalizacija podiže kvalitetu, inače ne bi bila potrebna. Pedijatrijska ordinacija mora imati dodatnu prostoriju za izolaciju djece sa zaraznom bolešću, a ostale ordinacije ne – ilustrira Španović.

Pet specijalizanata

I Silvija Stanić, predsjednica Udruge roditelja »Korak po korak« zalaže se za čim dulju pedijatrijsku skrb o djeci.

– Djeca trebaju pedijatra onoliko dugo koliko je to sa stručne medicinske strane poželjno. Nikako nisam za to da nam administrativne ili druge okolnosti diktiraju kakvu će djeca imati zdravstvenu skrb – kaže Stanić.

Prema podacima HZZO-a, zadnje su specijalizacije pedijatrije u PZZ-u odobrene 2014. godine, za ukupno pet specijalizanata. Od tada HZZO više nije preuzimao financiranje novih specijalizacija jer za to nema zakonske obveze. Od 2004. godine, HZZO je osigurao sredstva za financiranje ukupno 110 specijalizacija iz pedijatrije.