Učinak fiskalnih kasa može iznenaditi vladu

Ugostitelji i trgovci: Ne spremamo novac u čarape, u pola godine zatvoreno je 700 lokala

Alenka Juričić Bukarica

Ugostitelji prijavljuju 300 kuna prometa na dan jer prometa nema. Toliko se u kvartovskim kafićima doista i zaradi, ističe Miroslav Folnegović



Najave uvođenja fiskalnih blagajni, za ugostitelje su još jedan dodatni trošak u vremenu kada gostiju gotovo i nema, promet je na rekordno niskim razinama, od fiskalnih i nefiskalnih davanja »ne mogu disati«, a i svjetlo na kraju tunela u vidu smanjenja PDV-a se ove godine ugasilo jer je najavljeno snižavanje odgođeno za iduću godinu.



Ivica Zanetti, frizer iz Zagreba i predsjednik Ceha frizera i kozmetičara pri HOK-u napominje kako 90 posto frizera za ovo nije spremna jer nemaju ni software ni internet. »No puno veći problem od fiskalnih blagajni nama je nelojalna konkurencija, neregistrirani frizeri i kozmetičari. Nije problem u nama koji radimo registirano i plaćamo brdo parafiskalnih nameta, već u onima koji državu najviše potkradaju radeći kod kuće, a s njima se iz nekog razloga država ne želi ozbiljnije pozabaviti«, kaže Zanetti.





Očekivanja Vlade da će se uvođenjem poreznih kasa uprihodovati preko milijardu kuna dodatnog poreza smatraju pak nerealnim. Miroslav Folnegović, predsjednik Udruge restoratera Hrvatske tako je ustvrdio da će se Vlada – jako razočarati.


– Činjenica je da se ministru Liniću čini kao se u ugostiteljstvu okreće strašan novac te da su u ovoj djelatnosti jako puno krade. Oni s kasama, navodno, žele uvesti reda i uprihodovati dodatni porez, međutim jako će se iznenaditi jer tog silnog novca u ugostiteljstvu nema. Sada su se okomili na ugostitelje jer misle da spremamo velik novac u čarape, a samo ove godine je u Hrvatskoj zatvoreno oko 700 lokala. S time da će nakon završetka sezone biti još i više onih koji će staviti ključ u bravu, rekao je Folnegović te dodao kako se ni turistička sezona ne pokazuje onako dobro kao što je najavljivano. Potrošnja gostiju je slaba, turisti štede, a davanja su i nadalje ista.


Vrijeme za štrajk


– I nitko se u konačnici ne pita koliko će ljudi nakon sezone dodatno ostati bez posla kada se ti ugostiteljski objekti počnu zatvarati. One priče kako ugostitelji prijavljuju 300 do 400 kuna prometa na dan su, nažalost, točne, međutim, zato jer prometa nema i toliko se na dan u kvartovskim kafićima doista i zaradi. Ja jesam za red i za plaćanje obveza, međutim, iz sadašnjeg poslovanja ih je nemoguće pokriti. Osobno bih bio najsretniji da dogovorimo generalni štrajk ugostitelja, a kase neka uvedu velikim trgovačkim lancima koji štampaju svoj vlastiti »novac« u vidu bonova. Tko to kontrolira? Uvijek se najprije udari na najslabije. Moj je savjet ministrima da malo porazgovaraju s običnim ljudima i sami probaju voditi privatni posao u današnje vrijeme, dodao je Folnegović te naveo primjer austrijskih ugostitelja.


Ondje, naime, s Poreznom upravom mogu dogovoriti paušalno plaćanje poreza ukoliko smatraju da im se to isplati, pri čemu godišnji paušal iznosi 400.000 eura.


– Apsolutno sam za uvođenje reda i suzbijanje crnog tržišta, jer će sad oni koji su u trgovini varali i radili na crno, konačno prestati biti nelojalna konkurencija nama, koji smo i do sada uredno plaćali sva davanja državi. Međutim, u tom uvođenju reda država i nama treba pomoći, subvencioniranjem troškova koje ćemo imati, komentar je jedne trgovkinje iz ruralnog dijela PGŽ-a, koja ima trgovine po manjim selima, zapošljava 60 trgovkinja, i broji 18 blagajni. Za svoj je kraj ona, napominje, velik poslodavac, plaća sve poreze i doprinose, i umjesto da joj država olakša, kaže, ovime će joj još otežati.


Reprogram sustava


– Kako se za sada može iščitati iz Vladinog prijedloga, mi nećemo morati mijenjati blagajne, ali ćemo zato zbog novih softverskih rješenja morati mijenjati svoje operativne sustave. Ja, kao i većina trgovaca-obrtnika, radim u DOS operativnom sustavu, koji nam je sada besplatan, i na kojem su mi sve blagajne i knjigovodstvo. Novi softver DOS neće podržavati, pa ću se morati prebaciti na Linux sustav ili Windowse, što znači da ću morati angažirati programersku tvrtku koja će mi čitav operativni sustav prebaciti na drugu varijantu. Za mojih 18 blagajni, plus knjigovodstvo, to znači trošak od 30.000 do 40.000 kuna!, izračunala je trgovkinja koja, osim toga, u sve svoje trgovine mora uvesti i internet. Boji se, kaže, i toga, jer je internetska veza u nekim selima loša, pa bi moglo dolaziti i do toga da se na neku potvrdu računa čeka i po 15 minuta.


– Budem li, dakle, morala reprogramirati sustav u kojem sada radim, odnosno platiti programerske usluge, jeftinije će mi biti jednu trgovinu zatvoriti, i selu koje broji 200 ljudi ‘priuštiti’ još tri, četiri nezaposlena«, kaže trgovkinja iz okolice Rijeke. Kako napominje, veliki trgovački centri već rade u Windowsima, pa će se uz puno manji trošak prebaciti na nova pravila, za razliku od manjih obrtnika, koji koriste besplatan DOS.


– Podržavam sve što ide ka legalnijem poslovanju, ali trgovci, kojih je polovica u teškoj situaciji, nisu u stanju sami snositi ove nove troškove, zaključuje Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Nada se, kaže, da neće biti niti »dječjih bolesti« u primjeni novih pravila, pa da kupci čekaju u redovima tamo gdje je internetska veza loša.