Prva presuda

Udruživanje u kartel: Osječki pekari kažnjeni zbog dogovaranja cijene kruha

Jagoda Marić

U prvom hrvatskom slučaju stradali su mali osječko-baranjski obrtnici, odnosno 17 pekara koji su dogovarali cijenu kruha na području te županije



ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) donijela je prvo rješenje u Hrvatskoj u kojem kažnjava udruživanje poduzetnika u kartel. U prvom slučaju stradali su mali osječko-baranjski obrtnici, odnosno 17 pekara koji su dogovarali cijenu kruha na području te županije.


Kako su sastanak i dogovor organizirali uz pomoć osječkog Udruženje obrtnika kaženjena je i ta udruga.


Pekari su u veljači 2011. u prostorijama udruženja organizirali sastanak na kojem su, između ostaloga, dogovorili da će cijena bijelog kruha biti 8 kuna, što je povećanje od 1 do 1,5 kune ovisno o pekarnici.




O tom sastanku AZTN su izvijestili građani, a nesretni slavonski poduzetnici ostavili su i pisani trag svog dogovora, odnosno službenu bilješku.


To je uvelike pomoglo Agenciji i da donese rješenje po kojem se kažnjavaju za udruživanje u kartel, a najveću kaznu platit će osječko Udruženje obrtnika jer su oni morali biti svjesni da krše zakon sudjelujuću u dogovoru oko cijena kruha.


Njima je određena kazna od 50.000 kuna. Poduzetnicima koji su nakon dogovora podigli cijene kruha agencija je propisala kaznu od 1500 kuna, a pekarima koji se ipak nisu držali dogovora i zadržali stare cijene platit će tek 500 kuna kazne.


U Agenciji pojašnjavaju da su kazne tako niske jer su razmjerne njihovom utjecaju na tržište, ali i činjenici da dio pekara možda nije bio svjestan prekršaja koji čini jer se desetljećima na isti način dogovoaralo utvrđivanje cijena. 


U Agenciji ističu da su odluku donijeli i zbog poruke, ali i da ona pokazuje kako građani mogu utjecati na ono što se događa na tržištu.


Ipak, priznaju da je otkrivanje kartela kad su u pitanju veliki poduzetnici ili poduzetnici na prostoru više zemalja puno teže, jer sudovi takve prijave u najvećem, broju slučajeva ruše ako nema čvrstih materijalnih dokaza bez obzira koliko očito bilo da se u nekom poslu dogovarala cijena. 


Takvi se slučajevi obično dokažu ako netko tko je sudjelovao u dogovoru i postane svjedok. 


Najveći slučajevi kojima se Agencija trenutno bavi, i to već godinama, tiču se medijskih kuća i dogovora oko cijene novina i te telekom operatera.