ZAGREB  Vlada priprema novi prijedlog izmjena zakona o državnim službenicima kako bi administrativnim putem smanjila broj zaposlenih u državnoj službi, a u ministarstvu uprave ovog su se puta dobro pripremili i pronašli model koji neće biti diskriminirajući, prije svega za žene. Tako bi novim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, državna služba po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu, odnosno imaju 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Iz službe bi otišli i svi oni službenici i namještenici koji ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja kada navrše 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Službenici i namještenici koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu neće biti kažnjeni zbog ranijeg umirovljenje jer im se slijedom novog Zakona o mirovinskom osiguranju starosna mirovina određuje bez primjene umanjenog polaznog faktora. Služba po sili zakona prestala bi danom ispunjenja uvjeta, a ne kao do sada posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni uvjeti za umirovljenje. Prelaže se i da danom stupanja zakona na snagu državna služba prestane svima onima koji su do njegova donošenja stekli uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.

Jednokratni trošak

Izmjene zakona o državnim službenicima mogle bi se na Vladi naći već ovaj tjedan, a kako se u obrazloženju dokumenta navodi tijekom tekuće godine umirovljenje po sili zakona obuhvatilo bi 1.417 službenika i namještenika u državnim tijelima. Za njihove otpremnine trebalo bi osigurati nešto više od 17,06 milijuna kuna. Naime, službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu, prema odredbama Kolektivnog ugovora, pripada pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice. No, taj jednokratni trošak, daleko je manji od od godišnjih ušteda na masi za plaće. On bi iznosio oko 42,34 milijuna kuna što je izračun temeljen na prosječnoj bruto plaću službenika od 7.941 kune. 

Najnovija verzija izmjena Zakona o državnim službenicima treći je pokušaj da se regulira brži prirodni odljev zaposlenih u državnim službama. Prva dva zakonska prijedloga izazvala su veliku buru među službenicima i namještenicima, prije svega jer su diskriminirali žene koje bi u mirovinu trebale ići čim steknu uvjete za umirovljenje u prijelaznom razdoblju do punog izjednačavanja uvjeta za umirovljnje s muškarcima. Drugim riječima, onemogućio bi im se ostanak u službi ako žele raditi do 65 godine života iako prema odredbama mirovinskog zakona imaju mogućnost ranijeg umirovljenja u prijelaznom razdoblju. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika snažno se odupro takvim prijedlozima mobilizirajući i svoje europske kolege u pritisku da vlada odustane od diksriminirajućih zakonskih odredbi. 

Nejednak tretman

Ministarstvo uprave, pak, tražilo je model kako riješiti cijeli slučaj, a da se pritom jednako postupa prema svim zaposlenima u državnim službama. Iako su taj model novim zakonskim prijedlogom pronašli službenički sindikat sada ukazuje na drugu vrstu diskriminacije.

– Ovog puta Zakon nije spolno diskriminirajući, ali ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv zaposlenih u državnim tijelima, jer ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru – veli Siniša Kuhar, glavni tajnik Službeničkog sindikata ocjenjujući kako je time 63  tisuće državnih službenika stavljeno u geto u koje vrijede drugačija pravila. Njega zabrinjava i činjenica da Zakon ima i retroaktivne elemente jer se predviđa da s njegovim donošenjem prestane služba svima koji su uvjete za umirovljenje stekli ranije.