Dublinski sporazum

U Hrvatsku dosad sa Zapada vraćena 232 azilanta, ali službeni Zagreb se ne boji većeg vala

Danko Radaljac

Reuters

Reuters

U MUP-u smatraju da će kapaciteti prihvatilišta u Porinu u Zagrebu i u Kutini biti dovoljni za prihvat svih azilanata koji bi se sa zapada vratili u Hrvatsku. Neslužbeno, u slučaju pojačanog pritiska u pogon kao ad hoc prihvatilišta bili bi stavljeni objekti u Tovarniku i Trilju



ZAGREB Prošlogodišnju jesen označila je emigrantska kriza, sa stotinama tisuća ljudi koji su prelazili granice Hrvatske i susjednih zemalja, a nakon nekoliko mjeseci zatišja po ovom pitanju, čini se da bi i ova jesen mogla donijeti nove turbulencije.


Prije svega, sukladno europskim dogovorima Hrvatska bi do kraja sljedeće godine trebala primiti 1.617 azilanata koji će biti premješteni iz Italije i Grčke. Treba kazati kako ovaj rok definitivno nije fiksan i bit će probijen, zanimljivo, ne nekakvom pogreškom Hrvatske. Naime, u čitavoj Europi ovaj plan relokacije kojim se želi olakšati situacija Grčkoj i Italiji ide mnogo sporije od očekivanog, tako da je primjerice u Hrvatsku do sad stiglo tek 19 azilanata.


Pripravna administracija


Prema službenim podacima MUP-a, iz Italije je došlo devet Eritrejaca, a iz Grčke deset Sirijaca. Kad će ti ljudi početi dolaziti u većem broju, ovisi mnogo više o drugim državama, prije svega Italiji i Grčkoj, a ne Hrvatskoj. Naša administracija samo mora biti pripravna primiti taj broj azilanata, a prema neslužbenim pričama, veliki je problem da azilanti iz Italije i Grčke jednostavno ne žele u Hrvatsku, koja je njima nepoznata država.




S druge strane, mnogo veći problem se valja iz zapadnih država Europske unije. Iako je početkom globalne migracijske krize faktički izvan važenja stavljen Dublinski sporazum, kojim se reguliraju prihvat azilanata u Europskoj uniji, dio zapadnih država, pri čemu prednjači Austrija, odlučio je postupiti po odredbama Dublinskog sporazuma i vratiti tražitelje azila u zemlju ulaska u EU. Kako je Grčka izostavljena iz tog scenarija, Hrvatska je često ta država ulaska. Mediji su proteklih dana navodili kako je takav »angažman« napravljen za 3.493 osobe, no jučer su u odgovoru iz MUP-a naveli kako taj podatak nije u potpunosti točan. Naime, stiglo je toliko zahtjeva, ali kod nekih osoba se zahtjevi dupliraju. MUP ističe i kako svi zahtjevi na kraju neće završiti i transferima te da je dio zahtjeva stranih država već odbijen.


Kapaciteti dovoljni


Što se tiče samih brojki, do sada se ove godine iz drugih članica EU u Hrvatsku transferiralo 232 osobe, od čega na Austriju otpada 119 »povratnika«. U MUP-u drže kako ne postoji za sada ikakva indicija da bi moglo doći do transfera većeg broja osoba u jednom valu. »Za sada ne možemo govoriti o najavi transfera većeg broja osoba od onog koje bi trenutno mogli smjestiti i adekvatno zbrinuti«, navodi se u službenom odgovoru MUP-a. Smatraju kako će kapaciteti prihvatilišta u Porinu u Zagrebu i u Kutini biti dovoljni za prihvat svih azilanata koji bi se sa zapada vratili u Hrvatsku. Ističu kako je rok za transfer šest mjeseci od samog zahtjeva, što se može u nekim slučajevima i produžiti na 12 ili 18 mjeseci, ukoliko vlasti država ne mogu doći do samog azilanta. Neslužbeno se iz policijskih krugova mogu čuti i informacije da bi u slučaju pojačanog pritiska povratka azilanata u pogon kao ad hoc prihvatilišta bili stavljeni objekti u Tovarniku i Trilju, gdje se može smjestiti još oko 150 osoba.