ZAGREB » Svega četiri zemlje članice Europske unije imaju veći postotak građana u riziku od siromaštva od Hrvatske. Prema prethodnim podacima državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2012. godinu iznosi 20,5 posto što znači da je u riziku od siromaštva 878 tisuća građana. Iako je stopa rizika od siromaštva nešto niža nego godinu ranije (2011. bila je 21,3 posto), Hrvatska je još jako daleko od razvijenih i bogatih europskih zemalja poput Nizozemske, Francuske, Finske, Danske u kojima su stope ispod 15 posto. Lošije od Hrvatske stoje Bugarska sa stopom od 21,2 posto, Španjolska sa stopom od 22,2 posto, Rumunjska sa stopom od 22,6 posto i Grčka u kojoj je u riziku od siromaštva 23,1 posto stanovništva.

 Ovisni o socijali

U riziku od siromaštva u Hrvatskoj su sva jednočlana kućanstva koja mjesečno raspolažu s dohotkom od 2.010 kuna, odnosno kućanstva s dvije odrasle osobe i dvoje djece koja mjesečno raspolažu s dohotkom od 4.221 kunu. Na godišnjoj razini, u riziku od siromaštva je samac koji zaradi 24.122 kune na godinu, odnosno kućanstvo koje zaradi ukupno 50.656 kuna. Godinu dana ranije, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 24.462 kune na godinu, odnosno 51.369 kuna za četveročlano kućanstvo.

  Statistički pokazatelji govore kako je situacija daleko gora kada se iz dohotka isključe socijalni transferi i mirovine. Drugim riječima, prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj bio bi 30,4 posto kada bi se iz dohotka isključili naknade poput socijalnih pomoći ili naknade za vrijeme nezaposlenosti. Kada bi se iz dohotka isključili i socijalni transferi i mirovine, siromaštvo bi prijetilo gotovo polovini stanovništva Hrvatske. Odnosno, u tom bi slučaju stopa rizika od siromaštva iznosila 45,7 posto. Statistika pokazuje da je i većina ostatka Europe ovisna o tim davanjima.

Kasne s režijama

Među populacijom koja radi, stopa rizika od siromaštva iznosi 6,1 posto. Drugim riječima u riziku od siromaštva je više od 85 tisuća radnika i to najčešće onih koji su samozaposleni. Naime, podaci DZS-a kazuju kako stopa rizika od siromaštva među samozaposlenim radnicima iznosi 17 posto.

  Prema statističkim pokazateljima od 2010. godine raste broj osoba u teškoj materijalnoj oskudici i to s 14,3 posto na 15,4 posto u 2012. godini. Među devet stavki kojima se mjeri materijalno oskudjevanje su kašnjenje s plaćanjem najamnine, režija, kredita, nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan godišnjeg odmora izvan kuće, nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrži meso, piletinu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, nemogućnost kućanstva da si priušti telefon, podmiri neočekivani financijski trošak, odnosno priušti si televizor u boji, perilicu za rublje, automobil, odnosno adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Osobe u teškoj materijalnoj oskudici nisu u mogućnosti ispuniti najmanje četiri stavke materijalnog oskudijevanja.