Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 1
Sutra: 28° 28° 1
20. lipnja 2019.

U HRVATSKOJ SVE MANJE MAJSTORA: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 10. lipanj 2019. u 22:05 2019-06-10T22:05:53+02:00

- Od 60 šegrta koje sam obrazovao, njih je 57 otišlo van, i dosad se nitko nije vratio, otkriva jedan zagrebački plinoinstalater, dodajući kako je obrtniku nemoguće, i vrlo rizično, s premalim brojem radnika prihvatiti se nekog većeg projekta.

ZAGREB - Zatrebate li zidara, keramičara ili plinoinstalatera, bilo kojeg majstora za kakav sitniji popravak u kući, ili renovaciju, najbrže ćete ga naći u - Dublinu, zafrkavaju se danas majstori u Hrvatskoj. I to dobro znaju svi koji do njih pokušavaju doći, pa ih čekaju najmanje koji tjedan, a najčešće pokoji mjesec. Zato što majstora više nema ni za lijek, opet su na cijeni, doslovno, jer njihove su cijene sve bliže onima u zapadnim europskim državama.

- Dižemo cijene kako bismo odbijali ljude, ali ne ide, trebaju nas, i spremni su platiti koliko god kažemo. Naše se cijene izjednačuju s onima u Njemačkoj ili Austriji, u kojima se po satu plaća od 80 do 100 eura - priznaje nam jedan zagrebački plinoinstalater, objašnjavajući kakvo je stanje na tržištu.

Kako dodaje, prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

- Od 60 šegrta koje sam obrazovao, njih je 57 otišlo van, i dosad se nitko nije vratio, otkriva, dodajući kako je obrtniku nemoguće, i vrlo rizično, s premalim brojem radnika prihvatiti se nekog većeg projekta.

- Kašnjenje je, zbog manjka radnika, zagarantirano, a prekoračenje ugovorenih rokova u većim građevinskim investicijama jako skupo, zaključuje majstor. Dodaje da se dobrim zanatlijama u Hrvatskoj, kraj toliko posla, danas isplati raditi i živjeti kod kuće, samo to mladi ljudi još uvijek ne shvaćaju. - Nažalost, majstore se godinama nije dovoljno cijenilo, što se sad promijenilo, i svi se opet klanjaju dobrom keramičaru ili zidaru, svakome tko zna posao, i tko može i ovdje dobro zaraditi, kaže sugovornik iz Zagreba.

Dobra prilika

Podaci Hrvatske obrtničke komore na prvi pogled upućuju na to da su obrtnici shvatili kako se od majstorstva i u Hrvatskoj napokon može dobro živjeti, jer kažu da je broj aktivnih obrta unatrag godinu dana porastao za preko šest posto. Prije deset godina aktivnih je obrta bilo gotovo 98 tisuća, kad je njihov broj u krizi počeo značajno padati, i do lani se spustio na nešto malo više od 78 tisuća, no od prošle godine ponovno raste te ih je ove godine preko 83 tisuće. Gdje su svi ti obrtnici onda kad ih trebamo, nameće se logično pitanje.

Ne postoji podatak koliko je obrtnika svoj posao preselilo u inozemstvo, no činjenica je da s obrtom osnovanim u Hrvatskoj, sad mogu raditi i vani, što također može biti jedan od razloga zašto broj obrta u Hrvatskoj raste. Od 2016. godine naovamo je samo 90 obrtnika u Hrvatskoj obrtničkoj komori zatražilo potvrdu o položenom majstorskom ispitu, što je priprema za odlazak u inozemstvo, no ona im vani nije nužna kao dokaz o majstorstvu, jer za rad vani mogu priložiti samo diplomu.

Bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras objašnjava da je »kvaka« s porastom broja obrta u tome što je maha uzelo otvaranje paušalnih obrta, i to nakon što je prošle godine gornja granica ukupnih primitaka za njegovo postojanje podignuta na 300 tisuća kuna. Riječ je o trenutačno najjeftinijem i najjednostavnijem obliku poslovanja, koje su ljudi prepoznali kao dobru priliku.

Majstora više nemamo, u brojkama obrta koji rastu su uslužne djelatnosti - programeri, marketing, konzultanti, »freelanceri« i slično, ističe Maras. Kako dodaje, stanje je na tržištu, kad su majstori u pitanju, katastrofalno.

Uvijek stranac

- Trebalo bi granicu ukupnih primitaka za paušalni obrt još podizati, na 400, pa i 500 tisuća kuna, jer sad maksimalni mjesečni primitak od 25 tisuća kuna nipošto nije čista zarada obrtnika, troškova je jako puno, i ako vrsnom majstoru na kraju svega ostane deset do 12 tisuća kuna, naravno da mu se više isplati otići u Austriju, na 200 kilometara od kuće, i zaraditi triput više. Zato treba dizati granicu, a onda i dobro kontrolirati radi li se o prikrivenom zapošljavanju ili ne.

Vladimir Kostanjevac vlasnik je obrta »Zvrk« za montažu i servis PVC stolarije, koji je, kako kaže, imao više ponuda za rad u inozemstvu, no ostao je kod kuće. To mu, veli, niti jedna veća inozemna plaća ne može platiti.

- Istina je da sam i sam bio u iskušenju otići odavde ili ostati, ali nisam dugo razmišljao. Kad imaš obitelj, djecu, zdravlje, sve ostalo i nije tako bitno. Nažalost, materijalne su vrijednosti u društvu prevladale one prave, ljudske vrijednosti. Ovdje sam rođen, tu imam obitelj, dom, što u inozemstvu nikad ne bih imao, i uvijek bih tamo bio stranac - zaključuje Kostanjevac, koji posla itekako ima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Wolt stiže u Rijeku!
Dostava najbolje hrane

Wolt stiže u Rijeku!