Crkva u Hrvata

Turistička niša ogromnog potencijala: Vjerska odredišta značajna komponenta turističke ponude

Srđan Brajčić

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević



Vjerski turizam postaje sve značajnija komponenta hrvatske turističke ponude. Naime, broj hodočasnika koji obilaze svetišta posvećena Blaženoj Djevici Mariji je u porastu. To se može ilustrirati s podacima o broju vjerskih turista koji na dan svetkovine uznesenja Blažene Djevice Marije odlaze u jedno od najvećih i najpoznatijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, ono Majke Božje Bistričke. Prema dostupnim podacima lani je na dan Velike Gospe to Svetište pohodilo oko 50.000 hodočasnika koji su ostvarili oko 250 noćenja. Ovogodišnji podaci govore da je u Mariji Bistrici u kolovozu bilo 55.000 hodočasnika koji su ostvarili oko 300 noćenja.


Također, Svetište Majke Božje Bistričke bilježi značajan porast hodočasnika i na godišnjoj razini. Naime, prema nekim podacima, 2003. godine Svetište je posjetilo oko 700.000 hodočasnika, a ta brojka narednih desetak godina manje-više kontinuirano raste. Danas tamo odlazi oko milijun vjerskih turista. Pokazalo se da  marijansko svetište može biti dobar zamašnjak turističkog razvoja cijelog područja u općini Marija Bistrica.



»Vjerujem da će Turističke zajednice s vremenom razviti sustav praćenja dolazaka i hodočasnika, ali to su odluke koje se donose na razini države. Ako govorimo o dojmu, onda možemo naslućivati da je hodočasnika na Trsatu svake godine sve više. Kako god bilo, na promociji tog značajnog i važnog Svetišta treba i dalje raditi. Jer, Svetište Majke Božje Trsatske ima veliku težinu i značaj u vjerskim krugovima, i to ne samo u Hrvatskoj. Zasigurno, to trsatsko Svetište, kao i bogat vjerski i kulturni program koji se tamo održava, može biti dobar povodom turistima da posjete Rijeku. Dakle, na Trsatu nemamo samo Svetište, nego cijeli jedan kompleks kulturno-povijesnih vrijednosti koje turisti mogu razgledati i doživjeti«, kaže direktorica TZ Kvarnera  Irena Peršić Živadinov i naznačuje da takvo što ne nudi samo Rijeka, već brojna druga mjesta u Primorsko-goranskoj županiji, poput Košljuna.





Unatoč tim brojkama za vjerski turizam u Hrvatskoj ne može se reći da je na razini nama konkurentskih turističkih zemalja. U tom smislu najčešće se, jasno, spominju Italija i Francuska koje su postale sinonimi za takav oblik turizma. Naime, poznata talijanska i francuska vjerska odredišta, Lourdes i Loreto, svojim hodočasnicima – naravno osim molitve, utjehe i mira – nude i brojne druge turističke sadržaje. Računa se da Italija i Francuska od vjerskog turizma zarađuju milijune eura. Ponajprije zahvaljujući adekvatnoj strategiji razvoja tog oblika turizma. U tom kontekstu vrlo se često može čuti promišljanje da su našoj zemlji potrebni novi sadržaji koji će privući još veći broj ljudi u marijanska svetišta. Osim toga, naznačena je potreba izrade cjelokupne priče zbog koje će hodočasnici prije odabrati, recimo, Mariju Bistricu, Sinj ili Trsat nego neko marijansko svetište izvan naše zemlje.

Dio kulturne ponude


»Vjerski turizam dio je kulturnog turizma, za kojeg je Ministarstvo turizma nedavno predstavilo akcijski plan. Svakako su kulturni i vjerski turizam turistički proizvodi u kojem Hrvatska ima velik potencijal za rast i razvoj te je vid turizma koji se može razvijati tijekom cijele godine. Hrvatska se na emitivnim tržištima u okviru programa Hrvatska 365 promovira i kao zemlja bogate kulturne baštine te privlači turiste tijekom cijele godine«, kaže ministar turizma Darko Lorencin.


Da prostora za razvoj vjerskog turizma u nas itekako ima, i to tijekom cijele godine, potvrđuje nam direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov. Ona pojašnjava da se vjerski turizam na Kvarneru razvija u sklopu kulturnog turizma.


»Unatoč našim dosadašnjim naporima u promoviranju vjerskog turizma, prostora za napredak naravno ima. Naime, nema uopće sumnje u to da vjerski turizam ima veliki potencijal, odnosno da u Hrvatsku možemo privući još više hodočasnika nego što je to danas. U našoj zemlji doista se nalazi puno svetišta, k tome ona imaju i svoju veliku povijesnu važnost. Navedimo evo samo Svetište Majke Božje Trsatske. Osim brojnih svetišta, Hrvatska hodočasnicima može pokazati i čitav niz drugih zanimljivosti. U svakom slučaju, na promociji trebamo svi zajedno raditi«, poručuje direktorica  Irena Peršić Živadinov, ali navodi da je teško govoriti o tome koliko je točno hodočasnika u ukupnoj statistici Turističke zajednice Kvarnera.


Peršić Živadinov pojašnjava da Turistička zajednica trenutačno ne raspolaže metodologijom koja bi omogućila točnu evidenciju vjerskih turista. Naime, turističkim radnicima teško je ustanoviti što točno nekog gosta privlači u Hrvatsku: jesu li to sakralna baština ili samo sunce i more. Prema nekim podacima, ali i osobnom dojmu turističkih radnika, Peršić Živadinov sklona je zaključivati da je hodočasnika na području Kvarnera također sve više.


Sve više hodočasnika


Prema nekim pokazateljima, Svetištu Majke Božje Trsatske na dan Veliku Gospe hodočastilo je 40 tisuća vjernika. Na godišnjoj pak razini spominje se brojka od oko 100.000 vjerskih turista. No, te brojke treba uzeti s rezervom.


Sve veća brojnost hodočasnika održava se na ukupnu turističku sliku Kvarnera.  Peršić Živadinov pojašnjava da je vjerski turizam zapravo jedna turistička niša kojoj se treba posvetiti.


»U posljednje vrijeme Turistička zajednica Kvarnera sve se više okreće upravo tim nišama, tako i vjerskom turizmu. Drugim riječima, mi radimo na tome da se obraćamo određenom tipu gostiju i nudimo im turistički proizvod prema njihovim afinitetima i željama. To goste privlači u određene destinacije, što recimo možemo ilustrirati s biciklističkim turizmom koji sada razvijamo. Isto je i s vjerskim ili zdravstvenim turizmom. Dakle, specifične turističke niše postoje, mi se kao Turistička zajednica sve više njima okrećemo i sve češće odlazimo na specijalizirane turističke sajmove, a u dogovoru sa svim turističkim čimbenicima«, navodi Irena Peršić Živadinov koja naglašava da je upravo takva specijaliziranost dovela do značajnog porasta dolazak turista na područje Kvarnera.


U tom smislu važno je dodatno ojačati suradnju turističkih zajednica i crkvenih struktura, ne bi li se dodatno unaprijedio vjerski turizam u Hrvatskoj koji u svijetu postaje sve značajnija turistička grana.