Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 4
Sutra: 19° 19° 4
14. listopada 2019.

Trgovska Gora ipak će biti trajno odlagalište? Radioaktivni otpad iz Krškog stiže za četiri godine

Foto Davor Puklavec / PIXSELL
Foto Davor Puklavec / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 23. siječanj 2019. u 7:16 2019-01-23T07:16:00+01:00

Hrvatska ima dužnost polovicu svog otpada iz nuklearke Krško preuzeti najkasnije 2023. godine, dok će visokoradioaktivni otpad ostati u elektrani do kraja njenog rada 2043. godine

ZAGREB Zajednička hrvatsko-slovenska radna komisija do rujna ove godine mora razmotriti koja je opcija odlaganja nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz zajedničke nuklearke Krško najbolja – odlučeno je jučer na sjednici međudržavnog povjerenstva za provođenje ugovora između Hrvatske i Slovenije za nuklearku Krško.

Slovenija već duže vrijeme, podsjetimo, razvija rješenje trajnog odlagališta otpada pola kilometra od nuklearke, na slovenskoj lokaciji Vrbina, dok je Hrvatska tek u studenom prošle godine donijela Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojim se Trgovska gora kod Dvora na Uni, odnosno lokacija Čerkezovac, predviđa kao najizglednija lokacija za privremeno skladište nisko i srednjeradioaktivnog otpada. Hrvatska ima dužnost polovicu svog otpada iz Krškog preuzeti najkasnije 2023. godine, dok je dogovoreno da će visokoradioaktivni otpad – istrošeno nuklearno gorivo, ostati u nuklearki do kraja njenog rada 2043. godine, nakon čega se Hrvatska i Slovenija moraju pobrinuti i za taj otpad.

Trgovska gora 

Iako je u razgovoru za naš list u studenom ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković kazao kako bi skladište na Trgovskoj gori bilo privremeno, od 2023. godine do trenutka dok se ne bude znalo koliko će nakon razgradnje nuklearke nisko i srednjeradioaktivnog otpada biti, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić jučer je nakon sastanka međudržavnog povjerenstva kazao kako nema takvu informaciju. Čerkezovac bi, rekao je, trebao biti trajno odlagalište.

– Krško posluje sigurno i financijski dobro, u skladu sa svim normama, rekao je jučer Ćorić, a potvrdila i slovenska ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek. Očekuje, napomenula je, da će do lipnja biti pripremljena stajališta, kako bi se u rujnu u Ljubljani razgovaralo o rješenjima za otpad. Na pitanje koje rješenje odlaganja otpada smatra najboljim, Bratušek je odgovorila kako je to zajedničko rješenje, no radna će skupina ocijeniti što je najbolje za sve.

– Što se tiče hrvatske strane, zbog činjenice da nemamo u potpunosti usuglašene stavove sa slovenskom stranom razmatramo alternativnu lokaciju. Trenutak preuzimanja polovice otpada se bliži, 2023. godina«, kazao je Ćorić. Na pitanje što se poduzima oko lokacije na Trgovskoj gori, odgovorio je da Hrvatska mora imati održivo rješenje za zbrinjavanje cjelokupnog svog radioaktivnog otpada, dakle ne samo iz Krškog nego i iz drugih izvora, bolničkih i industrijskih. »Kao što slovenska strana promišlja o zajedničkom rješenju u Sloveniji, što je u dosadašnjoj fazi podrazumijevalo otpad iz, prije svega Krškog, dopustite da hrvatska strana mora promišljati o svom otpadu«, kazao je Ćorić.

Trajno odlagalište 

Hrvatska tek treba reći Sloveniji hoćemo li svoju polovicu nisko i srednjeradioaktivnog otpada zbrinjavati na lokaciji Vrbina, trajno, zajedno s njima, ili ćemo graditi vlastito, po Ćoriću trajno rješenje na Trgovskoj gori. Prije dvije smo godine odbili slovenski poziv za Vrbinu, projekt procijenjen na oko pola milijarde eura, jer nisu bili zadovoljeni hrvatski zahtjevi, između ostalog nije bilo garancije da je riječ o potpuno sigurnom rješenju. Dogovoreno je da, ako se ide u trajno odlagalište, u Vrbini bude sav otpad iz Hrvatske i iz Slovenije, o čemu se i dalje, međutim, pregovara. Izvedbeno, privremeno bi odlagalište bilo poput onoga koje se sad nalazi u Krškom – aktivan objekt u kojem se svakodnevno provjerava curi li nešto, zrači li ili ne, i održava se. Trajno odlagalište je, s druge strane, pasivan objekt – u pravilu zatrpano površinsko odlagalište nad kojim postoji monitoring, ali u kojem nema zaposlenika. Ono je, kolokvijalno rečeno, zaboravljeno, i nije, kao skladište, povratno rješenje. To znači da, jednom kad se otpad tamo zatrpa, nema više njegovog premještanja.

Na pitanje što s prigovorima BiH strane, koja otprije najavljuje da skladište na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice, neće dozvoliti, Ćorić je jučer kazao kako će svaki argumentirani prigovor biti razmatran. Lokalna bi zajednica u Hrvatskoj, podsjetimo, mogla dobivati oko milijun eura godišnje naknade za »udomljavanje« otpada na svom terenu.

Stanovnici Krškog ne primaju naknadu za odlaganje otpada nego naknadu za život u blizini reaktora, što im Hrvatska i Slovenija plaćaju oko šest milijuna eura godišnje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.