Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Rasprava Znanstvenog društva ekonomista

Trećina stanovništva Hrvatske na rubu siromaštva

Foto NL arhiva
Foto NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 16. ožujak 2014. u 8:02 2014-03-16T08:02:10+01:00

Hrvatska je po porastu stope rizika od siromaštva vodeća među 15 zemalja EU s negativnim trendovima u razdoblju od 2005. do 2012.

ZAGREB Trećina stanovništva Hrvatske naginje siromaštu, a stopa siromaštva se povećava naročito od početka krize prije šest godina. Hrvatska je među zemljama Europske unije najviše pogođena krizom te je vodeća među 15 zemalja Europe u kojima je u razdoblju od 2005. do 2012. godine došlo do porasta stope rizika od siromaštva.

Pokazao je to, među ostalim znanstveni rad koji se bavi obilježjem i tedencijom siromaštva u Hrvatskoj predstavljen u subotu na raspravi Znanstvenog društva ekonomista.

Jedan od autora istraživanja Zoran Ježić, s Ekonomskog fakulteta u Rijeci ističe kako je istraživanje dokazalo da se s rastom dohotka stopa rizika od siromaštva može smanjiti, ali i da rast stope BDP-a smanjuje rizik od siromaštva. Drugim riječima, rast BDP-a od jedan posto, stopu rizika od siromaštva smanjuje za 0,28 posto. 

  Stopa rizika od siromaštva, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini je iznosila 20,5 posto nakon socijalnih transfera, a u riziku od siromaštva su, među ostalim, starija kućanstva, nezaposleni, mladi.

Istraživanje je kombiniralo kako metodologiju Eurostata tako i Međunarodne organizacije rada. Pokazalo je u konačnici da je rizik od siromaštva među zaposlenima u Hrvatskoj 6,1 posto, a viša stopa rizika bilježi se u Grčkoj, Rumunjskoj i Španjolskoj. Posebno su, međutim, pogođeni mladi u dobi od 16 do 29 godina. U toj populaciji stopa rizika od siromaštva iznosi 17,8 posto u Hrvatskoj. 

Ništa od kvalitete života

Kako se svi rizici osiromašivanja stanovništva, koji su u Hrvatskoj ubrzani od početka krize, odražavaju na svakodnevni život pokazuju i podaci o kvaliteti života u zemljama EU prema kojima 62 posto kućanstava u Hrvatskoj znatno optrerećuju troškovi stanovanja, dok 28,2 posto kućanstava kasni s plaćanjem režija. Meso, ribu ili vegetarijanske prozvode svaki drugi dan ne može si priuštiti 16,2 posto kućanstava, dok ih čak 67,3 posto ne može pokriti iznenadne izdatke u kućanstvu, a 71,1 posto kućanstava ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora.

  Da država mora biti odlučna u smanjivanju siromaštva i nejednakosti ističe Predrag Bejaković, s Instituta za javne financije. A da bi se taj cilj ostvario, potreban je transparentan i pravedan sustav socijalne zaštite temeljen na uključenosti svih građana i nepostojanju diskriminacije. 

  Na smanjenje stupnja nejednakosti u društvu, pak, utjecaj imaju tržište rada i porezna politika, jednako kao i ulazak u Europsku uniju. Na to ukazuje istraživanje o ulozi politika na tržištu rada kao i porezne politike u smanjenju dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj.

 Jedna od troje autora istraživanja Nika Šimurina s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, međutim, naglašava i kako je istraživanje dovelo do zaključka da više i visoko obrazovanje nema značajan upliv na dohodovne nejednakosti.

Iako progresivno oporezivanje ima utjecaja na smanjenje nejednakosti, ono u sebi krije i neke zamke. »Ako previše opteretite najviše plaće može se dogoditi da odu u sivu zonu ili svoj rad supstituiraju dokolicom«, navodi Nika Šimurina objašnjavajući kako progresivno oporezivanje može pogoršati distribuciju dohotka.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.