Reuters
U pozadini najnovijeg, i posljednjeg upozorenja Europske komisije Hrvatskoj da krši pravila na tržištu plina i da ih, ako želi izbjeći sudovanje, ispravi u roku dva mjeseca, stoji Mađarska odnosno njezin MOL – smatraju upućeni koji su, uz uvjet anonimnosti, za naš list prokomentirali zaključak Komisije
ZAGREB U pozadini najnovijeg, i posljednjeg upozorenja Europske komisije Hrvatskoj da krši pravila na tržištu plina i da ih, ako želi izbjeći sudovanje, ispravi u roku dva mjeseca, stoji Mađarska odnosno njezin MOL – smatraju upućeni koji su, uz uvjet anonimnosti, za naš list prokomentirali zaključak Komisije.
Vlada Zorana Milanovića prije dvije godine liberalizaciju tržišta, u kojoj bi alternativni opskrbljivači dopremali plin hrvatskim kućanstvima, spriječila je do travnja 2017. da bi zaštitila lokalne distributere plina, ali i Ini oduzela opskrbu tih distributera plinom te je dodijelila HEP-u.
Domaći, hrvatski plin ne može u izvoz, što je, doznaje se od upućenih, velik problem mađarskom MOL-u. Naime, alternativni ospkrbljivači koji plin u Hrvatskoj već mogu prodavati industriji, poput RWE-a, Croduxa, PPD-a i drugih, svoj plin za prodaju nabavljaju iz uvoza, pa Ina nastale viškove želi izvesti, što je po postojećim pravilima nemoguće. Inzistira se, preko EK-a, na dvosmjernom plinovodu između Hrvatske i Mađarske, pri čemu je davno, kad se gradnja dvosmjernog plinovoda planirala, u svim dokumentima definiralo kako će plin iz Hrvatske put Mađarske poteći tek onda kad u Hrvatskoj bude izgrađen LNG terminal.
»Dotad Hrvatska niti nema što izvoziti, kad i sama uvozi 50 posto potrebnog plina. U pozadini svega je sukob Vlade i MOL-a oko Ine, dok je i naša administracija propustila učiniti potrebne korake. Mađari u Bruxellesu imaju svoje ljude koji vrlo dobro rade lobistički posao, dok mi tamo nemamo nikog tko bi se zalagao za naše interese, i rekao kako izvoz plina nema smisla dok god nema ni LNG-a«, ističu upućeni. EK, s druge strane, smatra da dvosmjernih plinovoda treba biti neovisno o tome što još uvijek nema LNG terminala. U proceduri su i nove mjere EU-a prema kojima će države s više plina, a takvom se smatra i Hrvatska, u kriznim situacijama svojim plinom, nakon vlastitih, morati opskrbljivati i kućanstva odnosno ranjive potrošače i drugih zemalja. Ako Hrvatska ovom, posljednjem upozorenju EK-a opet ne udovolji, očekuje nas postupak na Sudu EU-a.
