Međunarodna konferencija posvećena otporu nasilju

Teršelič pozvala Vladu da ukloni ploču s ustaškim pozdravom i stvori preduvjete za obilazak Jasenovca i Golog otoka

Tihomir Ponoš

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

Spomen područje Jasenovac godišnje obiđe tek 10.000 ljudi, navela je Teršelič, te kao pozitivan primjer navela memorijalni centar »Lipa pamti« gdje je uz podršku Primorsko-goranske županije i Europske unije »stvoren muzej koji vrijedi posjetiti«



ZAGREB – Svaka zemlja ima svoje krvave mrlje i niti jedna nije pošteđena ponavljanja strahota i zato je važno odati poštovanje svim žrtvama sustavnog kršenja ljudskih prava i raditi na utvrđivanju činjenica te njegovati kulturu sjećanja, poručila je Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću na Međunarodnoj konferenciji posvećenoj otporu nasilju, zagovaranju pravde, utvrđivanju činjenica i razvijanju kulture sjećanja.


Teršelič je naglasila važnost faktografije i to je jedan od razloga zbog kojega se koristi termin »utvrđivanje činjenica«, a ne »istina«. Založila se za to da dokumentacija koja se odnosi na razdoblje Domovinskog rata, zaključno s mirnom reintegracijom Hrvatskog podunavlja, bude dostupna. Pozvala je Vladu da ukloni ploču s ustaškim pozdravom iz Jasenovca, te da stvori preduvjete za obilazak mjesta kao što su Jasenovac, gdje Spomen-područje obiđe tek 10.000 ljudi godišnje, i Goli otok. Teršelič je kao pozitivan primjer navela memorijalni centar »Lipa pamti« gdje je uz podršku Primorsko-goranske županije i Europske unije »stvoren muzej koji vrijedi posjetiti«.


Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo ustvrdila je da u zemljama bivše Jugoslavije ne postoji volja za pravo na znanje i suočavanje s prošlošću. Dio dokumenata koji se odnose na ratove od 1991. do 2001. godine države su pod pritiskom predale Haškom sudu i ti su dokumenti objavljeni. No, brojni dokumenti, uključujući i one koji su korišteni u procesima za ratne zločine vođene pred nacionalnim sudovima, i dalje su nedostupni javnosti. Navela je da je u Srbiji kompletna dokumentacija koja se tiče 37. motorizirane brigade proglašena službenom tajnom na 35 godina. Kandić smatra da države moraju napraviti »minimalan korak« i utvrditi identitet žrtava i okolnosti pod kojima su ubijeni te na tome stvarati kulturu pamćenja.




Jens Rommel iz njemačkog Središnjeg ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina, koji je zbog potreba progona nacista svoj ured otvorio i u Južnoj Americi, kazao je da je na području nekadašnje Zapadne Njemačke vođen postupak protiv 172.000 osoba, ali optužnice su podignute tek protiv svake desete osobe, a osuđujućih je presuda 6.700.


– Njemačka ima političku odgovornost. Nacističke je zločine organizirala ili u najmanju ruku tolerirala njemačka država, kazao je Rommel.


Boguslaw Czerwinski, voditelj Povjerenstva za progon zločina protiv poljskog naroda pri Institutu nacionalnoj sjećanja kazao je da se bavi i nacističkim i komunističkim zločinima, te drugim zločinima genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti u razdoblju od 1917. do 1990. godine.


Povjerenstvo kojem je na čelu Czerwinski bavilo se sovjetskim pokoljem poljskih časnika u Katynskoj šumi, zločinima počinjenima u Auschwitzu i zločinima počinjem za vrijeme socijalističkog razdoblja poljske povijesti, posebno nakon uvođenja ratnog stanja 1981. godine. Trenutačno vode postupak protiv 98-godišnjeg zapovjednika ukrajinske milicije koja je služila u nacističkim formacijama, a koji je odgovoran za pokolj 44 civila i koji živi u SAD-u.


– Nije nam samo dužnost progoniti nacističke i komunističke zločine, to je i počast ljudima koji su se borili protiv dva totalitarna režima, poručio je Czerwinski.