U Hrvatskoj 60 gradova ne ispunjava populacijski kriterij

Teritorijalni preustroj: Čak 10 gradova u PGŽ ima manjak stanovnika za status grada

Tihomir Ponoš

Primorsko-goranska županija ima nepovoljan omjer broja gradova s više od i manje od 10.000 stanovnika * Foto  Arhiva NL

Primorsko-goranska županija ima nepovoljan omjer broja gradova s više od i manje od 10.000 stanovnika * Foto Arhiva NL

Tek četiri grada u Primorsko-goranskoj županiji (Crikvenica, Kastav, Opatija, Rijeka) ispunjavaju populacijski kriterij, a njih čak deset ne bi moglo imati status grada da je taj kriterij odlučujući 



ZAGREB » Status grada uvelike je zlorabljen i to će svakako biti jedna od važnih tema u raspravama o teritorijalnom preustroju Hrvatske. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi status grada imaju županijska sjedišta te naselja s više od 10.000 stanovnika koja čine urbanu, povijesnu, prirodnu, ekonomsku i socijalnu cjelinu. Izuzetno, jedinica lokalne samouprave može dobiti status grada zbog nekih posebnih, primjerice povijesnih, razloga. Međutim, ti su izuzeci u Hrvatskoj toliko česti da ni po čemu nisu izuzetni. 


 Blaži kriteriji


Od 127 gradova u Hrvatskoj, njih čak 60, odnosno 47,24 posto nema 10.000 stanovnika i ne zadovaljava populacijski kriterij za dobivanje statusa grada.   Najbolji omjer gradova i gradova koji imaju 10.000 stanovnika ili više imaju Zagrebačka i Brodsko-posavska županija u kojima svi gradovi, u Zagrebačkoj njih devet, a u Brodsko-posavskoj dva, zadovoljavaju populacijski kriterij.

U slučaju da će se pri teritorijalnom preustroju države smanjivati broj gradova, Krapinsko-zagorska županija zasigurno će biti manje urbanizirana u smislu statusa grada. Od sedam gradova u toj županiji samo jedan, sjedište županije Krapina, ima više od 10.000 stanovnika. Ostalih šest gradova imaju prema popisu stanovništva iz 2011. godine od 2.915 (Klanjec) do 8.994 (Zabok) stanovniika. U toj županiji čak 74,47 posto stanovnika gradova živi u gradovima koji ne ispunjavaju populacijski kriterij za status grada. 


  Primjetno je i da su jadranske županije nešto blažih kriterija kada je riječ o davanju statusa grada. U kontinentalnim županijama 42 grada imaju barem 10.000 stanovnika, a njih 25 ne. U jadranskim 25 gradova ima barem 10.000 stanovnika, a njih 35 nema. Dijelom je to posljedica i toga što veća otočna naselja redom imaju status grada (Cres, Krk, Mali Lošinj, Korčula i druga), dijelom zbog povijesnih razloga (Senj, Nin i druga).




Primorsko-goranska županija ima nepovoljan omjer broja gradova s više od i manje od 10.000 stanovnika. Tek četiri grada (Crikvenica, Kastav, Opatija, Rijeka) ispunjavaju populacijski kriterij, a njih čak deset ne bi moglo imati status grada da je taj kriterij odlučujući. 


 Upitna Vrlika


U Splitsko-dalmatinskoj županiji rezultat je osam naprama osam, a pet malih gradova je na otocima. U toj županiji su i tri od četiri najmanja grada u Hrvatskoj. To su Komiža i Vis, jedini gradovi koji imaju manje od 2.000 stanovnika, a doista nije lako dokučiti zašto Vrlika s 2.177 stanovnika ima status grada. U Istarskoj županiji rezultat je pet naprama pet što je prilično snažan jamac otpora IDS-a za svaki teritorijalni preustroj unutar županije. 


  Predloženom strategijom razvoja javne uprave 2015. – 2020. godine čije je konačno uobličavanje pri samome kraju do drugog kvartala 2018. godine trebalo bi izraditi prijedlog optimalne teritorijalne organizacije i o tome provesti javnu raspravu. Nakon toga trebali bismo znati kakav će biti administrativno-teritorijalni ustroj Hrvatske, a u skladu s prijedlogom znat ćemo i u kojim dijelovima Hrvatske će biti najviše otpora mogućem novom ustroju.