Reuters
Primjerice, kad je u pitanju prometna povezanost gradova u koji bi se Agencija trebala preseliti, neke države, poput Njemačke, Danske ili Portugala, navele su broj letova tjedno prema glavnim gradovima zemalja članica EU-a i trajanje tih letova
Je li hrvatska kandidatura za Europsku agenciju za lijekove (EMA) dovoljno konkretna i detaljna da bi Zagreb mogao postati grad-domaćin te agencije kada se ona, zbog Brexita, bude morala preseliti iz Velike Britanije?
To se pitanje nameće nakon što je Europska komisija objavila ocjenu ponuda za smještaj EMA-e te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), koji se trenutno nalaze u Britaniji. Za udomljavanje EMA-e zainteresirano je 19 država, među kojima je i Hrvatska.
Iz Bruxellesa su poručili da su sve prijave ocijenili “objektivno, u skladu s kriterijima”.
“Ocjena se u potpunosti temelji na informacijama koje su poslale države članice. Njome se poštuju odluke država članica da kriteriji ne smiju biti ponderirani i u njoj se ne navodi rangiranje kandidata ni uži izbor bilo koje vrste. Tijekom postupka ocjenjivanja provedena su i savjetovanja s agencijama”, izvijestila je Europska komisija.
Komisija, dakle, nije sastavila nikakvu ljestvicu iz koje bi se moglo doznati koja je kandidatura najbolja. Međutim, iz Komisijine procjene vidljivo je da su neke države, iako ne sve, svoju prijavu potkrijepile konkretnijim podacima nego Hrvatska.
Primjerice, kad je u pitanju prometna povezanost gradova u koji bi se Agencija trebala preseliti, neke države, poput Njemačke, Danske ili Portugala, navele su broj letova tjedno prema glavnim gradovima zemalja članica EU-a i trajanje tih letova.
Za Zagreb, prema Komisijinim dokumentima, postoji samo opća informacija da je letovima povezan s većinom europskih metropola, ali se ne navodi s kojim konkretno gradovima i koliko često. Ili, primjerice, u hrvatskoj ponudi nije navedeno kada bi točno EMA mogla useliti u ponuđeni prostor u Zagrebu.
Većina drugih zemalja, osim Njemačke, dala je precizan rok. S druge strane, na ruku Hrvatskoj ide činjenica da od 19 država-kandidatkinja, samo četiri nemaju niti jednu agenciju ili tijelo EU na svom teritoriju.
Osim Hrvatske, to su Bugarska, Rumunjska i Slovačka. U isto vrijeme, Francuska i Španjolska imaju po tri agencije, dok Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska i Portugal imaju po dvije. Prilikom odlučivanja trebalo bi se uzeti u obzir i to da europske agencije trebaju biti što ravnomjernije raspoređene među zemljama članicama.
O preseljenju EMA-e i EBA-e predstavnici država članica raspravljat će tijekom listopada, dok će odluka o tome tko će biti novi domaćin agencija biti donesena u studenom.
