U 11 mjeseci deložirano 308 obitelji

Svakog radnog dana u Hrvatskoj policija deložira jednu obitelj

Jagoda Marić

Koliko je još potencijalnih ovrha pred Hrvatskom možda sugerira podatak Fine koja je nedavno objavila da je s posljedniim danom prošle godine više od 245 tisuća građana imalo blokirane račune, a da su njihove neplaćene obveze bile veće od 17,6 milijardi kuna



ZAGREB – Od početka siječnja do kraja studenoga prošle godine u Hrvatskoj je deložirano 308 obitelji iz kuće ili stana, podaci su to koje je prikupilo Ministarstvo pravosuđa sa svih općinskih sudova. Ministarstvo je podatke prikupljalo kako bi odgovorilo na pitanje saborske zastupnice Nensi Tireli koju je zanimalo koliko je obitelji deložirano iz svojih domova u prošloj godini zbog nepodmirenih financijskih obveza i ovršnih postupaka. To ne znači da je u 11 mjeseci prošle godine bez doma ostalo samo 308 obitelji, nego je riječ o onima koji su iseljeni prisilno, uz asistenciju policije, jer samo nisu bili spremni napustiti svoju kuću ili stan nakon što su je izgubili u ovrsi koja je uslijedila zato što nisu mogli platiti svoje kredite ili druge obveze.


Iz Ministarstva, zbog kratkoće roka koji su dobili za odgovor, nisu mogli dati podatke o tome koliko deložirane obitelji imaju članova jer bi za to morali napraviti uvid u svaki predmet pojedinačno, a oni sami ne prikupljaju podatke o ovršnim postupcima te su ih morali tražiti od općinskih sudova.


Ipak, podaci koje je Vlada poslala u parlament kao odgovor na zastupničko pitanje znače da je prošle godine svakog radnog dana u Hrvatskoj deložirano više od jedne obitelji. Kad bi te obitelji, primjerice, imale u prosjeku četiri člana to znači da je policija u 11 mjeseci prošle godine po sudskom nalogu morala iseliti više od 1.200 ljudi.




No, broj građana koji su zbog ovrhe izgubili dom puno je veći, jer se u odgovoru zastupnici Tireli spominju samo oni koji su prisilno iseljeni ali ne i građani koji nakon rješenja suda sami isele iz svojih domova. Očevidnik nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori otkriva podatke o tome da su općinski sudovi do svibnja zakazali dražbe za prodaju kuća i stanova koje su građani izgubili zbog neplaćanja obveza. Riječ je o dražbama koje će se provesti do svibnja, a samo 5. veljače na dražbi će biti 30 kuća i stanova bez kojih su vlasnici ostali u ovrhama. Tomu treba dodati i zasad nepoznatu brojku kuća i stanova bez kojih vlasnici ostaju u ovrhama ali ih njihovi vjerovnici preuzmu i nakon toga nema dražbi niti sudovi donose odluke o deložaciji jer se građani mirno isele iz svoga doma.


Sve te brojke mogli samo rasti u sljedećim mjesecima jer Hrvatskoj opasno prijeti 400 tisuća nezaposlenih, što znači još veći broj građana koji neće moći plaćati svoje kredite i račune. Koliko je još potencijalnih ovrha pred Hrvatskom možda sugerira podatak Fine koja je nedavno objavila da je s posljedniim danom prošle godine više od 245 tisuća građana imalo blokirane račune, a da su njihove neplaćene obveze bile veće od 17,6 milijardi kuna.


Koliko je višegodišnja kriza ljudima počela otimati domove najbolje pokazuje spomenuti očevidnik nekretnina. U njemu je u siječnju 2008. godine bila oglašena dražba 250 nekretnina, u što su u osim kuća i stanova ulazile i ostale nekretnine poput oranica, njiva, građevinskog zemljišta… Sada je broj kuća i stanova što su izgubljene u ovrhama dvostruko veći od toga, a ukupan broj nekretnina koje će na bubanj zbog ovrhe trenutno je 1111, dakle četiri i pol puta je veći nego prije pet godina kad se kriza u Hrvatskoj tek naslućivala, a Amerikanci su masovno ostajali bez svojih domova. Kako se trend počeo preseljavati u Europu, a pogotovu je pogođena Španjolska, Vlada u toj zemlji odlučila je zasutaviti ovrhe kuća i stanova u kojima ljudi žive dok se gospodarstvo ne stabilizira, pa su i u Hrvatskoj sve glasniji zagovornici takvog zakonskog rješenje, ali trenutno su šanse da se to dogodi nikakve.