Inicijativa ignorira dosadašnje pomirbene kontakte – Josip Klemm / D. KOVAČEVIĆ
Osporavani SDP-ov ministar branitelja Predrag Matić je u svom mandatu pokrenuo razgovore srpskih i hrvatskih žrtava kako bi se pronašle masovne grobnice. Održano ih je desetak diljem zemlje, ali ni Klemm ni njegova udruga o tim sastancima nikada nisu rekli nijedne pozitivne riječi
Inicijativa za susretom hrvatskih i srpskih ratnih veterana, koju ovih dana, uz prilježnu pomoć medija, promoviraju Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata i Udruženja učesnika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, ignorira dosadašnje pomirbene kontakte nekada nasmrt zaraćenih ratnika, a malo je vjerojatno i da će pomoći u pronalaženju nestalih, čemu se nadaju u Udruzi specijalne policije iz Domovinskog rata.
Središnji odbor te udruge, naime, u petak je javno podržao njezina predsjednika Josipa Klemma, koji se početkom ovog mjeseca povoljno izrazio o pozivu tajnika Saveza ratnih veterana Srbije Željka Vukelića na »radni sastanak i prijateljski posjet u Novi Sad«. Klemmovi suborci, prema izjavi predsjednika Središnjeg odbora udruge Antuna Blaževića, »prepoznali su važnost inicijative za poticanjem dijaloga institucija i ostalih koji mogu pomoći u pronalasku posmrtnih ostataka nestalih«.
Navodni »povijesni susret« – kako su Klemmov nesuđeni sastanak sa srpskim veteranima brže-bolje nakitili mediji – ni po čemu ne bi bio naročit, jer se hrvatski i srpski veterani susreću i mirotvorno surađuju doslovno već godinama. Te susrete, međutim, najčešće organiziraju mirotvorne nevladine udruge, pa je vjerojatno to razlog zbog kojih ih mediji ili ignoriraju ili minimiziraju. Posljednji ozbiljan susret ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i BiH održan je prije mjesec i pol: u organizaciji Centra za nenasilnu akciju iz Sarajeva i Beograda, tridesetak bivših boraca Vojske Republike Srpske, Vojske Jugoslavije, Armije BiH, HVO-a i HV-a u rujnu su posjetili Daruvar, Pakrac i Lipik, gdje su ih primili domaćini iz daruvarske Hvidre. Primio ih je i gradonačelnik Daruvara Davor Rohlik, a cilj susreta bio je uspostava »povjerenja među ljudima i stvaranje sigurnog životnog okruženja.« No taj događaj, kao i niz sličnih, održanih u proteklih petnaestak godina, mediji najčešće jedva bilježe.
Poticanje dijaloga
Ali, na novinarsko pitanje zašto udruga nije podržala bivšega ministra Predraga Matića, čije je ministarstvo prije tri godine, baš na temelju takvoga dijaloga, pronašlo masovnu grobnicu u Sotinu, Blažević je odgovorio kako za to »nije znao«. U travnju 2103. godine, u Sotinu pored Vukovara pronađene su dvije masovne grobnice s trinaest tijela, a pokazao ih je počinitelj zločina, nakon što je Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije protiv njega pokrenulo postupak. Bio je to rezultat iznimno osjetljivoga i kompleksnog procesa »poticanja dijaloga« o kojemu sada govori udruga specijalaca, ignorirajući da je taj proces još prije nekoliko godina pokrenuo ministar kojega je šatoraškim prosvjedom rušila Klemmova udruga. Također, Matić je kao ministar pokrenuo razgovore srpskih i hrvatskih žrtava kako bi se pronašle masovne grobnice. Održano ih je desetak diljem zemlje, a na njima su, osim žrtava s obje strane, sudjelovali i pravoslavni i katolički svećenici. »Bio je to pokušaj uspostavljanja povjerenja, kako bismo doznali mjesta masovnih grobnica. I hrvatske i srpske žrtve ispričale bi svoju priču. Željeli smo da ljudi shvate kako svaka majka jednako plače, i da ne mogu očekivati da će doznati gdje su njihove žrtve, ako druga strana ne dozna gdje su njihove«, opisao je za naš list bivši ministar Matić. »Svi su razgovori održani bez ijednog incidenta, u uzajamnom uvažavanju. Bio je to dobar početak«, dodaje bivši ministar.
Ministarstvo branitelja u mandatu Tome Medveda nije pronašlo nijednoga nestalog, podsjeća Predrag Matić. Jedan od prvih poteza sadašnjeg ministra, kojega su Klemmovi specijalci u petak izrijekom podržali, bila je smjena načelnika Uprave za zatočene i nestale pukovnika Ivana Grujića, koji je proces potrage za nestalima osobno ustrojio i vodio od samoga početka. »Ivan Grujić izvanredan je stručnjak, sve je podatke imao u malom prstu. Radio je u svim vladama, apolitično i profesionalno, od prvih razmjena i pronalazaka prvih nestalih, do smjene u ožujku ove godine. Zajedno smo pokrenuli i ekshumacije te obilježavanje grobišta žrtava rata i poraća Drugoga svjetskog rata. Grujić je zaslužio zahvalu i predsjedničko odlikovanje, ali oni su ga otresli kao blato s cipela. Nitko mu ni hvala nije rekao«, kazao je Matić za naš list. U Grujićevu je mandatu – istina, prilično kasno – objedinjen popis i tehnologija potrage za nestalim žrtvama na obje strane, i hrvatskoj i srpskoj, ali ministar Tomo Medved dosad nije dokazao da kani nastaviti tu kvalitetnu i ustaljenu praksu. Na mjestu načelnika Uprave za zatočene i nestale Grujića je zamijenio Stjepan Sučić, jedan od ratnih zapovjednika obrane vukovarskog Sajmišta.
Delikatan posao
Ali ni Josip Klemm ni njegova udruga, o tim sastancima nikada nisu rekli nijedne pozitivne riječi; štoviše, tražili su ministrovu ostavku – a sada, eto, »prepoznaju važnost inicijative za poticanjem dijaloga«. Matić međutim, upozorava kako je potraga za nestalima iznimno delikatan posao. »Oni koji znaju gdje su masovne grobnice danas bi to možda i otkrili, naročito oni koji nisu počinili zločine, ali ne žele ugroziti svoje poznanike i rođake, koji možda jesu odgovorni. Problem je u tome što je interes Hrvatske i da se nađu grobnice i da se nađu počinitelji, a to često isključuje jedno drugo, jer samo počinitelji, ili njihovi najbliži, znaju gdje su grobnice, i ne žele govoriti iz straha od progona. Grobnicu u Sotinu nikad ne bi našli da njezino mjesto nije otkrio počinitelj«, objašnjava Matić. Dakle, da bi se ti podaci doznali, potrebno je dugo, mukotrpno i sporo građenje povjerenja, što je Matić shvatio i započeo – ali je Klemm sa svojom udrugom digao šator i zatražio njegovu ostavku. Zato vukovarski veteran i iskusni SDP-ov političar »Klemmovu inicijativu«, o kojoj mediji naveliko razglabaju, naziva tek »reklamnom kampanjom«. »Ma neka se dečki nađu, neka skuhaju fiš i bace belu, ali nema od toga ozbiljnog razgovora. Upozoravam ih samo da se nađu ujutro, dok se pije kava, jer ako dočekaju večer i alkohol, moglo bi biti i nezgodno, čim krene ona stara priča iz ‘Ničije zemlje’: ‘A tko je počeo rat?« – podsmješljivo kaže Predrag Matić.
