Grad: Rijeka
Danas: 18° djelomično oblačno
Sutra: 7° 21° vedro
21. rujna 2017.
Neracionalna racionalizacija

Šume bez šumara: Uprava Hrvatskih šuma viškom proglasila oko 500 stručnjaka

Foto M. KRMPOTIĆ
Foto M. KRMPOTIĆ
Autor:
Objavljeno: 16. kolovoz 2014. u 9:44 2014-08-16T09:44:00+02:00

Umjesto okretanja gospodarenju šumama Uprava HŠ-a godinama tvrtku vodi na način da živi samo od prodaje drveta po netržišnim uvjetima i okreće se »zaradi« kroz otpuštanja ljudi što kratkoročno može donijeti uštede  koje Vlada želi, ali je dugoročno vrlo opasno, upozorava tajnik HŠD-a  Damir Delač

Dobro je dok se pri priči o viškovima barata brojkama, ali kad brojke zamjene imena, nikome neće biti pravo i zato smatram da već sada treba reagirati i upozoravati, rekao je komentirajući najave velikih otpuštanja radnika u Hrvatskim šumama dr. Josip Malnar, upravitelj Šumarije Gerovo u razgovoru za Novi list još 1. lipnja ove godine, a polovica kolovoza potvrđuje koliko su njegove procjene i najave bile točne. 

Nerazumni potezi

Damir Delač

Naime, pozivajući se na argumente racionalizacije i štednje, Uprava Hrvatskih šuma počela je s procesom koji će vrlo brzo dovesti do značajnog smanjenja broja uposlenih u ovom državnom poduzeću. Govori se o »višku« od oko 500 radnika. Dio ljudi dobija otkaze, dijelu njih ne produžuju se ugovori o radu na neodređeno vrijeme, a znatan dio ide i u mirovinu, neki od njih i prijevremenu. Najčešće je na udaru struka, šumarski tehničari i inženjeri što je posebno opasno jer ugrožava budućnost šumarstva, smatraju mnogi, a svoje protivljenje jasno i glasno već su u niz navrata iskazali i članovi Hrvatskog šumarskog društva, najvećeg i najznačajnijeg strukovnog udruženja šumara. 

Tajnik HŠD-a mr. sc. Damir Delač podsjeća kako je još 2005.  na Danima Hrvatskog šumarstva u Karlovcu  iznesen referat »Ima li u Hrvatskim šumama d. o. o. Zagreb prostora za proširenje djelatnosti i nova zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara«.

Lokalna uprava trebala bi se ugledati na Gradišće

Delač drži kako bi se, kad je riječ o ruralnim krajevima, ugledati trebalo na slična područja u Europi, konkretnije Gradišće koje je donedavno bilo najnerazvijenija austrijska pokrajina.

– Tamo imamo puno prijatelja i suradnika i znamo da su, poput Gorana, stalno tražili pomoć od nadležnih institucija, najprije grada Železno (Eisenstadt), potom austrijske države, pa i Bruxellesa. No, ništa se nije dogodilo dok se nisu udružili na lokalnoj razini i napravili lobi bez obzira na stranke te stvorili uvjete na temelju kojih danas ulaze u red najačih proizvođača energije utemeljene na biomasi. Tako bi moglo i u Gorskom kotaru, ali to struka ne može sama i tu bi morali imati pomoć od čelništva lokalnih samouprava koje bi to mogle progurati s političke strane. Nažalost, kod goranskih je čelnika premalo interesa za jedan takav pristup, smatra Delač.

– Dakle, još pred devet godina iznijeli smo normirane podatke o broju izvršitelja za jednodobne, preborne i šume Sredozemlja, te mogućnosti otvaranja novih područja djelovanja, a na tu temu HŠD je potom u više navrata izražavalo svoje stavove, kako u uvodnicima Šumarskoga lista, tako i na drugim javnim skupovima. U tvrtki kao što su Hrvatske šume, koja unatoč svemu posluje pozitivno, slati mlade ljude na »ulicu«, a one nešto starije u prijevremene mirovine, tj. opet na teret socijale, u današnje vrijeme opće nezaposlenosti, bez formiranog tržišta rada, u najmanju ruku je nerazumno. To je i u suprotnosti sa Strategijom EU za šume, koja naglašava  značaj šumarstva za razvoj ruralnih sredina kao što su Lika, Gorski kotar i druge slične sredine, kaže Damir Delač. On dodaje da je ta činjenica  deprimirajuća, i to »tim više što gospodarimo takvim resursom koji svakako ima potencijala za zapošljavanje šumarskih stručnjaka«.

– Još je tragičnije to da se ova državna tvrtka već duži niz godina vodi tako da živimo samo od prodaje drveta i to po netržišnim uvjetima, umjesto da gospodarimo šumama i šumskim zemljištem kao prostorom koji nam omogućuje niz raznih prihoda kao što su sporedni šumski proizvodi među kojima je biomasa danas u šumarstvu Europe najaktualniji drvni proizvod. Umjesto okretanja tome i razvoju na tim područjima, kao i ulaganju u postojeći sustav proizvodnje, čelništvo ovog državnog poduzeća okreće se »zaradi« kroz otpuštanja ljudi što kratkoročno može donijeti uštede i brojke koje Vlada želi, ali je dugoročno vrlo opasno, ističe mr. sc. Delač.

Neuvažavanje struke

– Šuma je u područjima poput Gorskog kotara i Like glavni pokretač života i ovakve će odluke tim krajevima donijeti velike probleme jer će šumarstvo sve manje značiti i sve manje doprinositi razvoju sredine u kojoj postoji. Nakon ovih najava o 63 otpuštanja na području Uprave šume Delnice bit će 560 uposlenih, a u doba kad su postojala tzv. Šumska gospodarstva na istom je području radilo tri puta više ljudi. Po svemu je to bilo zlatno doba jer su se uvodile nove tehnologije pa je, primjerice, tada u Lučicama radilo Centralno mehanizirano stovarište. Tada je ostvarena europska razina otvorenosti šuma šumskim prometnicama, a razvijalo se poduzetništvo za što je najbolji primjer Marijan Filipović koji je počeo kao radnik da bi se zatim razvio u jednog od najznačajnijih hrvatskih poduzetnika. Najave bitnog kresanja broja uposlenih  tim je nelogičnije što trenutačno u goranskim šumama, nakon elementarne nepogode iz veljače, imamo toliko srušenih stabala da je jasno kako ih sadašnji broj uposlenih u UŠP Delnice ne može obraditi pa zato i dolazi pomoć iz drugih sredina. Otpuštanje uposlenih u takvim uvjetima zaista je nepotrebno i djeluje birokratski bez imalo shvaćanja srži problema. Nažalost, očigledno je, kao i u drugim javnim i državnim poduzećima, politika ušla u Hrvatske šume i to je dovelo do gubitka sustava vrednovanja ljudi pa su umjesto stručnih napredovali politički podobni kadrovi zbog čega smo – ne samo u šumarstvu – dobili negativnu rukovodeću strukturu i to u poduzećima i u ministarstvima. 

Restrukturiranje se mora provesti na potpuno drugačijim temeljima o čemu smo također već javno govorili izloživši još 2009. godine 13 postulata koje bi trebalo slijediti želimo li napredak šumarstva. Nažalost, taj stav struke nije uvažen, radi se potpuno suprotno i sve skupa za hrvatsko šumarstvo neće završiti dobro jer o šumarstvu više ne odlučuju šumari, već političari, smatra Delač. 

– Godine 1991. tadašnje je Šumsko gospodarstvo Delnice, koje odgovara današnjoj delničkoj podružnici Uprave šuma, imalo 1 500 zaposlenih, a sjeklo se oko 500. 000 kubika etata godišnje. Danas imamo 670 zaposlenih a siječemo isto oko pola milijuna etata. Govoriti u takvim uvjetima o tome da ima viška uposlenih je, usprkos svom razvoju tehnike, pomalo apsurdno, pogotovo ako se u vidu ima katastrofa koja nas je pogodila u veljači i zbog koje su u šumi načinjene tolike štete da je nužno dodatno zapošljavanje, a ne smanjivanje broja ljudi. Meni je neshvatljivo i ne mogu se pomiriti s činjenicom da nama iz ostalih Uprava šuma dolaze pomoći, a ne zapošljavamo domaće stanovništvo koje zna i želi raditi u šumi! To je, po meni, pretjerano centralizirani način razmišljanja, rekao je dr. Malnar u razgovoru za lipanjski broj Goranskog Novog lista.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka