Stručnjaci oprezni: Snažnija proizvodnja i izvoz nedovoljni za rast gospodarstva

Jagoda Marić

10. siječanj 2015 15:28

Zdeslav Šantić / Foto: N. REBERŠAK

Brojke za prošlu godinu posljedica su ulaska Hrvatske u Europsku uniju i smanjenja domaće potrošnje, pa tako i manjeg zaduživanja stanovništva, i koliko god je dobro da rastu industrijska proizvodnja i izvoz, ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, upozorava da pravog zaokreta nema bez snažnijeg poticanja investicija privatnog sektora pogotovu u sektorima gdje Hrvatska ima komparativne prednosti, poput turizma

ZAGREB  U Vladi su se neki dan pohvalili da rast izvoza i industrijske proizvodnje svjedoči tome da su uspjeli »domaće gospodarstvo od trgovačkog i rentijerskog, baziranog na kreditima usmjeriti prema gospodarstvu temeljenom na industriji i izvozu, što daje osnovicu za stabilniji rast u sljedećim godinama.

Iako Hrvatska u 11 mjeseci bilježi rast industrijske proizvodnje od jedan posto te rast izvoza od 8,7 posto ekonomski analitičari smatraju da to nije dovoljno kako bi se osigurali temelji za stabilan rast gospodarstva.

   – Istina je da nam konačno raste industrijska proizvodnja, ali zemljama u okruženju raste i više. Istina je i da nam raste izvoz, ali prvi efekti ulaska u Uniju istopili su se i rast izvoza usporava.Osim toga dio našeg izvoza posljedica je samo prolaska robe kroz Hrvatsku. Izvoz je puno snažniji u zemljama poput Španjolske, Portugala, Sloveniji ili azijskih zemlja. Njihove stope rasta su puno veće i tako Hrvatska bilježi rast izvoza ali joj opada udio na tržištu zemlja na koje izvozi, upozorava ekonomist Željko Lovrinčević. Dodaje i to da bi za snažniji izvoz Hrvatska morala imati snažniju proizvodnju a nje nema bez novih tehnologija i novih proizvoda, za koje je pak preduvjet rast investicija. Tako se u sljedećim godinama ne mogu očekivati veće stope rasta od onih koje je prognozirala Europska komisija koje se kreću oko 1,5 posto, što s obzirom na stanje u Hrvatskoj nije dovoljno za zaokret  

  – Brojke za prošlu godinu posljedica su ulaska Hrvatske u Europsku uniju i smanjenja domaće potrošnje, pa tako i manjeg zaduživanja stanovništva, i koliko god je dobro da rastu industrijska proizvodnja i izvoz, ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, upozorava da pravog zaokreta nema bez snažnijeg poticanja investicija privatnog sektora pogotovu u sektorima gdje Hrvatska ima komparativne prednosti, poput turizma.

   – Morat ćemo više ulagati u sektorima u kojima će se dogoditi liberalizacija i privatizacija poput prometa i energetike. I u konačnici koliko god se to stalno ponavljalo Vlada mora poboljšati poslovno okruženje da bi se investicije doista dogodile. To će jedino donijeti stvarne promjene koje će značiti drukčiju, stabilniju strukturu BDP-a u kojem više neće biti tako dominantna domaća potrošnja, zaključuje Šantić.