RIJEKA Guste Santini ističe da je potez europske središnje banke o otkupu državnih obveznica zemalja eurozone revolucionaran. Sjeverne zemlje na čelu s Njemačkom najviše su se protivile labavoj monetarnoj politici, jer je Njemačkoj takva politika odgovarala, no sada je uslijedila protuofenziva juga – Francuska, Italija, sve će to biti veliki korisnici ove mjere, a i Grčka će od nje imati velike koristi.

ECB od konzervativne ide prema ekspanzivnoj monetarnoj politici, po uzoru na Fed: Stiglitz i društvo već aplaudiraju, no učinke ćemo tek vidjeti. Nesporno je da će visokozadužene zemlje koje imaju euro profitirati, dolar će aprecirati u odnosu na euro što će povećati učinkovitost izvoza eurozone, itd. No, što se tiče Hrvatske, mi izravne koristi nećemo imati, a na tržištu novca ionako ima obilje, pa je efekt na visinu kamata neutralan. Mi bismo zapravo od te mjere mogli imati štete, jer ako ona brzo ne da efekt u vidu rasta u eurozoni, mogli biste imati povratnu spregu pesimizma što će dodatno, psihološki, pogurati jačanje ionako rastućeg franka, čime naši problemi s tom valutom eskaliraju. Ovo kako se sada o tome govori, Milanovićeve izjave sve djeluje nepripremljeno, ishitreno, mogli bismo zbog toga platiti visoku cijenu. Bojim se bijega kapitala preko bankarskog sustava, a ako vam ode osam milijardi eura od rezervi koje su 12 milijardi, ugroženi ste totalno. Trebalo se o tome dogovarati tiho, a ne da se ovako iskorištava predizborna godina i dodatno ugrožava pozicija ekonomije, ističe Santini.

I Marijana Ivanov misli da bi Hrvatska od mjere ECB-a mogla imati više štete no koristi, ne izravno, nego neizravno, u smislu jačanja pritisaka na domaću središnju banku da postupa slično, aktivira operacije na otvorenom tržištu, o čemu je već bilo riječi, odnosno o tome je još prije godinu dana govorio bivši guverner Rohatinski, što jest prihvatljivo, dapače, ali nije dobro da se to radi ovako, pod pritiskom, jer bi sada to moglo postati opravdanje za još veće zaduživanje države, a to nam u ovim uvjetima nikako ne odgovara, ističe Ivanov.    

Ivan Lovrinović kaže da ECB ovime ne radi ništa drugo nego reflacionira sustav, želi gurnuti inflaciju u pozitivno, na razinu od oko 2 posto, kako bi se potaknula agregatna potražnja. Mjera se odnosi na otkup obveznica zemalja u eurozoni, dakle, one će od toga imati izravne koristi, što politiku čini donekle selektivnom: dijeli zemlje EU na one u eurozoni i izvan nje, o čemu je ECB ipak mislio pa se spominje i nekih 50 milijardi eura koje bi bile namijenjene zemljama koje su pod posebnim nadzorom, ili MMF-a, ili u proceduri prekomjernog deficita, od čega bismo i mi možda onda mogli profitirati. Provedba je također pitanje, jer će ECB otkup dislocirati na središnje banke eurozone, čime se i HNB-u šalje poruka, makar nismo u eurozini: neka središnje banke počnu otkupljivati državne obveznice i tako spašavati ekonomiju, ističe Lovrinović.