On je priznao da je oštetio proračun za desetke milijuna kuna i ne može biti kažnjen radom za opće dobro, rekao je Grbin. Lesar traži zabranu kandidiranja onima koji su osuđeni za teža kaznena djela
ZAGREB Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da jučer da se razmatraju zakonske izmjene koje bi spriječile sve buduće slučajeve gdje se kazna za koruptivna kaznena djela zamjenjuje radom za opće dobro.
Govoreći na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Miljenić je rekao da će se najvjerojatnije sastaviti poseban katalog kaznenih djela koja se neće moći kažnjavati radom za opće dobro.
Miljenića je podržao i Peđa Grbin (SDP) rekavši da se »više ne bi smjeli događati slučajevi poput onoga bivšeg ministra Petra Čobankovića«.
– On je priznao da je svojim radom oštetio državni proračun i građane za desetke milijuna kuna i ne može biti kažnjen radom za opće dobro, rekao je Grbin.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izvijestio je da je broj kaznenih prijava za djela vezana uz korupciju u 2013. povećan za više od 135 posto, a u tih 1.940 slučajeva državni proračun oštećen je za gotovo milijardu kuna. Podneseno je 188 kaznenih prijava protiv djelatnika MUP-a, sedam ih je vezano uz primanje mita, 88 za zloporabu položaja i ovlasti, a 11 za trgovanje utjecajem.
Registar lobista
Nacionalno vijeće jučer je razmotrilo Izvješće Europske komisije o suzbijanju korupcije u EU za 2013., odnosno njegov prilog koji govori o Hrvatskoj gdje piše da »su neki dužnosnici preblago kažnjeni za korupciju«.
Miljenić je suglasan s ocjenom EK da »postoji očita neravnoteža između mjera suzbijanja i mjera sprječavanja korupcije, na štetu sprječavanja«, a zaključio je da je nužno razraditi preventivne mehanizme. Najavio je izradu zakona o lobiranju na temelju kojeg će se osnovati registar lobista, kao oružje protiv koruptivnih utjecaja, a kad je riječ o zviždačima, ocijenio je da se »ne može tražiti apsolutna zaštita za nekoga samo zato što kaže da je zviždač, nego mora postojati neka veza s onim što se otkrilo«.
Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar rekao je da nitko u Hrvatskoj neće dobro razumjeti što točno znači sukob interesa dok se ne »propiše da onaj kome se pravomoćno utvrdi sukob interesa mora otići s dužnosti«.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić smatra da izvješće pokazuje da Hrvatska u usporedbi s drugim članicama EU »ne stoji tako loše kao u precepciji građana«. Istaknuo je da »nitko, pa ni država, nema pravo dovesti nekoga na sud ako se u velikom stupnju vjerojatnosti ne očekuje osuđujuća presuda«. Bajić je upozorio da je nešto gora situacija na lokalnoj razini, ocijenivši da bi trebalo smanjiti broj lokalnih pravosudnih tijela, jer »direktan lokalni utjecaj, autocenzura ili nestručnost dovodi do slabije uspješnosti na lokalnoj razini«.
Rok za rehabilitaciju
– Onima osuđenima za teža kaznena djela treba onemogućiti kandidiranje na izborima. Imamo i primjer zastupnika osumnjičenog za davanje mita i pokušaj podmićivanja ustavnog suca, i zastupnika u istražnom zatvoru pod optužbom za ratni zločin, a primao je punu zastupničku plaću te nedavno razriješenog državnog dužnosnika, koji ima pravo na naknadu plaće šest plus šest mjeseci. I onda se čudimo kad na izborima ponovnu budu izabrani takvi ljudi. Takvima bi kandidiranje na izborima trebalo zabraniti do isteka rehabilitacijskog roka, rekao je Lesar. Dodao je da se tvrtkama u vlasništvu države ili lokalne samouprave moraju zabraniti donacije i sponzorstva, te da treba donijeti Zakon o zviždačima jer je »riječ o ljudima koji su ostavljeni na milost i nemilost u borbi za svoju egzistenciju i ljudska prava«.
Lesar je zamjerio Europskoj komisiji jer u Izvješću nije govorila o »uvezenoj korupciji, kao u slučaju Hypo banke, MOL-a ili austrijskih kreditnih zadruga«.
Lesar je podržao prijedlog predsjednika Nacionalnog vijeća Vladimira Šeksa (HDZ) da se na sljedećoj sjednici raspravlja o predstečajnim nagodbama, te zatražio da Ministarstvo financija dostavi popis svih kojima je država na taj način otpisala dugove.
– Mirna Rovinj mora u stečaj, a neke druge djelatnosti, poput taxi-prijevoza i izdavačke djelatnosti su od tolikog javnog interesa da im se oprašta porezni dug, rekao je Lesar.
