Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
5. travnja 2020.
Plutajući terminal

Strateški projekt: Prvi brodovi s plinom na krčkom LNG-ju već za godinu dana

Foto: V. KARUZA
Foto: V. KARUZA
Autor:
Objavljeno: 27. siječanj 2020. u 17:19 2020-01-27T17:19:59+01:00

Direktorica LNG-a Hrvatska Barbara Dorić ističe pojačan interes tržišta za zakup kapaciteta terminala, te navodi kako, u slučaju da budu potpisani novi ugovori o zakupu, neće biti potrebe za aktiviranjem takozvane naknade za sigurnost opskrbe koju će, ostane li terminal na sadašnjih pola milijarde kubičnih metara koliko su zakupili HEP i Ina, plaćati hrvatski građani, snoseći troškove rada LNG terminala

OMIŠALJ - Do sad smo izveli 55 posto radova, sve je unutar planiranih rokova i očekujemo da će LNG terminal početi s radom prvog siječnja iduće godine, rekao nam je Dobroslav Šestanović, glavni inženjer na gradilištu najvećeg hrvatskog energetskog projekta - terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku. Gradilište smo obišli nakon jednog od redovitih sastanaka predstavnika investitora, tvrtke LNG Hrvatska, konzorcija izvođača koji čine tvrtke Pomgrad, GP Krk i STSI, te projektanata i nadzornih inženjera.

Na tim se sastancima u prostorima nekadašnje Dina Petrokemije, najkraće rečeno, utvrđuje što je do sad izgrađeno, je li sve u skladu s projektom te donose li odluke o odabiru opreme i uređaja koji će biti ugrađeni u kopneni dio budućeg LNG terminala. Sam LNG terminal sastojat će se od takozvanog plutajućeg terminala, odnosno FSRU broda na kojemu će biti smješteni tankovi za skladištenje ukapljenog prirodnog plina i postrojenje za njegovo uplinjavanje, te kopnenog dijela s pristaništem, istakačkim »rukama«, odnosno cijevima kojima će biti povezan s plinskom mrežom i ostalom pratećom opremom terminala.

Brod je trenutno u Šangaju, gdje je započela njegova konverzija iz klasičnog tankera za prijevoz ukapljenog plina u FSRU brod dodavanjem postrojenja za uplinjavanje, a na Krku su u tijeku radovi na kopnenom dijelu terminala,vrijednom 58,5 milijuna eura, a obuhvaćaju projektiranje, nabavu i izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom.

Sama konstrukcija pristana koja obuhvaća pristan i petnaest utvrdica u moru, koje služe za privez FSRU broda i opskrbnih LNG tankera, sastoji se od 164 armiranobetonska stupa, takozvanih pilota, dužine do 22 metra na koje se postavljaju naglavnice i gornja ploča koja ih sve spaja i koja čini operativnu površinu na koju će biti ugrađena oprema pristana i utvrdica. Posao je vrlo zahtjevan i složen, ističe glavni inženjer Šestanović, ali sve teče prema predviđenim rokovima.

Foto: V. KARUZA

Zahtjevni zahvati

- Građevinski radovi započeli su još 1. travnja prošle godine, kada je krenulo uklanjanje nekadašnjeg pristaništa Dina Petrokemije. Iako je, kao i uvijek kada je riječ o podmorskim radovima, riječ o vrlo osjetljivom poslu koji uvelike ovisi o uvjetima na moru, za sad radovi idu prema dinamičkom planu. Kada se radi na moru, uvijek se mogu očekivati nekakve neprilike i poteškoće, ali naša oprema i dinamika izvođenja radova prilagođeni su tome, tako da nije bilo nekih većih iznenađenja.

Trenutno radimo na izvođenju armiranobetonskih pilota kojih je do sad izvedeno 93, od ukupno planiranih 164. Izgradili smo u cijelosti dvije od petnaest utvrdica, a na još četiri su složeni armiranobetonski elementi, uz radove na glavnom dijelu pristana i uklanjanje nekadašnjeg pristana Dine. Na kopnu naši partneri iz GP-a Krk izvode radove na platou terminala, na koji treba nasuti oko 60 tisuća metara kubnih materijala kako bi se dobila potrebna visina. Planiramo taj dio radova završiti do kraja ožujka. Na tom će platou biti upravljačka zgrada, crpna stanica, protupožarna oprema i drugi prateći sadržaji, kaže Šestanović.

Radovi na pristanu bi, prema njegovim riječima, trebali biti gotovi do listopada, što je u skladu s planovima o dolasku FSRU broda u Omišalj. Na plinovod dužine 4,2 kilometra napravljeni su iskopi, te više od 50 posto svih zavara cijevi, a 600 metara cijevi već je položeno duž trase, tako da se očekuje kako će taj dio radova biti završen i nešto prije roka.
Sa Šestanovićem, direktoricom LNG-a Hrvatska Barbarom Dorić i tehničkim direktorom te tvrtke Hrvojem Krhenom krećemo prema samom gradilištu, gdje su nam se pridružili i glavni projektant Josip Prcela i glavni nadzorni inženjer Damir Stipanov.

Foto: V. KARUZA

Na gradilištu prvo u oči upada velik broj bagera i drugih strojeva, što na kopnu, što na moru, na baržama. Neki od njih iskopavaju morsko dno, neki na kopnu iskopavaju materijal ili ga pak nasipavaju i razvlače po platou terminala. Najvažniji dio radova odvija se dakako na moru, gdje golemi strojevi buše rupe za postavljanje pilota, montiraju čelične cijevi i armaturu te izlijevaju beton u kućišta pilota ili pak postavljaju betonske elemente na već završene stupove. Od našeg zadnjeg posjeta gradilištu, prije četiri mjeseca, kada su u moru bili vidljivi tek vrhovi do tad postavljenih pilota, izgled se bitno izmijenio jer sada u moru stoje između pet i sedam metara visoki blokovi na stupovima koji čine utvrdice za privez, odnosno konstrukciju glavnog dijela pristana.

Lokalne kontroverze

Glavni projektant Prcela objašnjava nam tijekom obilaska gdje će se što nalaziti i kako će cijeli terminal funkcionirati.

- Na pristanu će biti privezan FSRU brod, a na njega će se vezivati brodovi koji će dopremati ukapljeni prirodni plin. Sve »manovre« i postupci prilikom priveza i odveza predviđeni su maritimnom studijom. Spajanje FSRU broda i LNG tankera bit će preko fleksibilnih cijevi, a sam FSRU će s kopnom biti spojen istakačkim rukama. Bit će opremljeni sustavima za trenutni prekid prekrcaja i otpuštanje cijevi, u slučaju bilo kakve potrebe za tim. Baš kao što će i brodovi biti privezani brzootpuštajućim kukama koje također omogućavaju trenutačno otpuštanje broda, primjerice u slučaju velikih valova i snažnog vjetra, kaže Prcela, autor projekta terminala.

Sam tip odabrane tehnologije plutajućeg, umjesto prvobitno predviđenog kopnenog terminala, izazvao je dosad veliko nezadovoljstvo lokalne i regionalne zajednice i politike, pri čemu su Primorsko-goranska županija i Općina Omišalj već pokrenuli niz sudskih i drugih postupaka, s argumentima kako je plutajući terminal protivan prostornim planovima te da se ne izvodi u skladu s projektnom dokumentacijom. Još spornija od tehnologije je isplativost terminala oko koje se koplja lome još od najava izgradnje.

LNG terminal strateški je projekt ne samo za hrvatsku Vladu, nego i za Europsku uniju koja ga je izdašno sufinancirala sa stotinjak milijuna eura. Motivi Europske komisije za takav potez su jasni - osiguravanje alternativnih dobavnih pravaca plina, sigurnost dobave i stabilizacija cijene plina na tržištu, no hrvatskim bi građanima LNG terminal mogao donijeti samo nove troškove u vidu naknade za sigurnost opskrbe, takozvane SoS naknade.

Od ukupnog kapaciteta budućeg terminala od 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, za sad je zakupljeno svega nešto više od 500 milijuna kubičnih metara, od čega će LNG terminal ostvarivati ukupne prihode od oko sedam milijuna eura. Kako su ukupni troškovi poslovanja procijenjeni na 13 milijuna eura godišnje, razliku bi trebali platiti potrošači plina, što bi prosječno kućanstvo, procjenjuje se, stajalo dodatnih 35 do 40 kuna godišnje.

Dirktorica LNG Hrvatska Barbara Dorić kaže kako, zbog pojačanog interesa tržišta, postoji mogućnost da se naknada neće naplaćivati.

Foto: V. KARUZA

SoS naknade

- S obzirom na trenutna kretanja cijena na tržištu koja idu u korist LNG-a, kao i činjenice da je terminal na korak do puštanja u rad, u zadnje vrijeme imamo jako puno upita od strane potencijalnih korisnika terminala, ne samo iz susjednih država, već i šire, te očekujemo da će se prije samog puštanja u rad kapacitet dodatno popuniti. Sukladno Pravilima korištenja terminala u svibnju svake godine za iduću godinu raspisuje se slobodni kapacitet te se zainteresirani korisnici mogu javiti sa svojim potrebama.

Ono što očekujemo nastavno na sve razgovore koje vodimo u zadnje vrijeme jest da će se u idućem razdoblju kapacitet dodatno zakupiti te da neće biti niti potrebe za aktiviranjem naknade za sigurnost opskrbe, tzv. SoS naknade, a koja je osmišljenija da se aktivira na godišnjoj razini uslijed manjeg zakupa kapaciteta. Interes koji se trenutno neformalno iskazuje premašuje kapacitete samog terminala, međutim potrebno je sačekati i vidjeti tko će se uistinu javiti tijekom svibnja ove godine, a kada se raspisuje natječaj za slobodne kapacitete, kaže Dorić.

Inače, prve količine plina na terminal će stići FSRU brodom, kako bi se moglo obaviti testiranje cijelog sustava. Na njemu će biti zaposlena isključivo hrvatska posada, ukupno šezdesetak ljudi. Kada će početi pristizati komercijalni tereti ukapljenog plina, za sad se sa sigurnošću ne zna, kao što se ne zna ni hoće li biti stvarnog dodatnog interesa tržišta kojim bi se osigurao rad terminala barem na pozitivnoj nuli, za što bi bio potreban zakup kapaciteta od barem milijardu metara kubičnih godišnje. Kako god bilo, za manje od godinu dana terminal će započeti s probnim radom, a do tad će se znati i koliki je stvarni interes tržišta.

Simulacija

Konverzija broda u Šangaju

​Paralelno sa svim radovima izgradnje na samome terminalu, odvija se konverzija broda, LNG tankera Viking, u vrijednosti od 159,6 milijuna eura, kojom će biti pretvoren u plutajući terminal, odnosno FSRU. Ključna oprema kao što su postrojenje za regasifikaciju, generatori za struju, motori i slično, već je proizvedena i testirana u specijaliziranim tvornicama te je na putu za brodogradilište u Šangaju u Kini, gdje će biti ugrađena na brod.

- Po završetku svih radova prilikom konverzije izlazi van potpuno novi FSRU brod koji će se nakon završene klasifikacije od strane neovisne klasifikacijske kuće DNV i ishođenih svih potrebnih certifikata uputiti prema lokaciji terminala u rujnu ove godine. FSRU brod će na lokaciju terminala stići do kraja listopada, kada će svi kopneni radovi biti završeni, kaže Dorić.

Greške nisu prihvatljive

​Glavnog inženjera smo pitali o mjerama zaštite okoliša na gradilištu, posebno nakon objave snimke na kojoj se vidi bacanje otpadnog betona u more u neposrednoj blizini gradilišta. Za incident je građevinska inspekcija proglasila odgovornim GP Krk, jednog od izvođača radova na LNG terminalu.
- Kada imate 120 ljudi na gradilištu, može se dogoditi na netko pogriješi i učini nešto što nije u skladu s pravilima, ali to i dalje nikako nije prihvatljivo. To se, nažalost, dogodilo, ali radi se o izoliranom slučaju, a ne redovitoj praksi jer činimo sve kako bi bilo kakve incidente prevenirali, kaže Šestanović.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.