I sadašnjoj se Vladi savjetuje spajanje agencija, pa se tako u analizi navode i primjeri za »uparivanje« 32 agencije nakon čega bi ostalo njih 16, a godišnji bi se trošak smanjio za oko 105 milijuna kuna. Vjeruje se da bi na taj način i broj zaposlenih u tako spojenim agencijama mogao pasti za oko deset posto. Sa sličnom je akcijom prije pet godina započela Vlada Jadranke Kosor, ali ona nije nastavljena nakon promjene vlasti, pa će sada istu, iznova pokrenutu akciju, i Milanović ostaviti sljedećoj Vladi.

   Pri tome nijedna od tih pravnih osoba, a Vladino ih je povjerenstvo analiziralo 187, ne bi morala strahovati da će doći do problema u njezinom redovitom obavljanju posla. Jedinstvena pravila za sve te službe o tome tko može koristiti službeni auto, sigurno bi smanjila broj od 1.534 automobila koliko ih trenutno ima u 150 agencija i zavoda. Analiza je pokazala da 37 agencija ili zavoda nema nijedan službeni automobil, ali te institucije nisu ništa manje učinkovite od ostalih.

Pravo na javni prijevoz

Za početak bi trebalo utvrditi koja hijerarhijska razina ima pravo na korištenje službenog automobila, a u povjerenstvu su zaključili da pojedinim agencijama, s obzirom na prirodu posla koja ne podrazumijeva izlazak na teren, treba najviše jedan ili dva automobila bez obzira koliko zaposlenih imaju. Prijeđeni kilometri pokazuju, a u prosjeku je to do 20 tisuća godišnje, da dio zaposlenika automobile zapravo koristi u osobne svrhe, najčešće na dolazak i odlazak s posla. Zato se savjetuje da se priznaju rashodi za gorivo samo u slučajevima kad je automobil korišten za službeni put, a da se zaposlenicima umjesto prava na korištenje automobila da pravo na korištenje karata za javni prijevoz.

   Ako rukovodeći kadar ima pravo na korištenje službenog vozila i izvan radnog vremena, u tom bi se slučaju potrošeno gorivo moralo registrirati, kako to u svom računovodstvu moraju činiti i privatne tvrtke, kao dodatak na plaću svakome tko ima pravo na takvu povlasticu.

   Tako bi se jasnim pravilima za to tko u državnim agencijama ima pravo na korištenje vozila i za koje svrhe troškovi godišnje smanjili za oko dvadesetak milijuna kuna. To je novac dovoljan da sve te agencije svakih osam godina kupe sve nove automobile uz uvjet da je njihova cijena limitirana na 170 tisuća kuna, kako je to Povjerenstvo preporučilo za nabavu automobila u institutima, agencijama i zavodima.

   U analizi se posebice ističe primjer Nacionalnog parka Plitvice koji ima sto vozila, čija nabavna cijena prelazi 316 tisuća kuna, što je više od 42 tisuće eura. U Povjerenstvu su uvjereni da NP Plitvice mogu smanjiti broj službenih automobila za čak 70 posto, odnosno da im je za normalno poslovanje dovoljno 30 automobila. No, analiza je pokazala da je u nacionalnim parkovima, iako trebaju vozila poput autobusa, vlakića i brodića za prijevoz turista, upitna kontrola nabavke službenih vozila. Naime, vozila za prijevoz turista ne nabavljaju se svake godine, a uz to i u nacionalnim parkovima vozila u prosjeku prelaze 20 tisuća kilometra godišnje iz čega se zaključuje da se pretežno koriste za osobne svrhe zaposlenika.

Nužno rezanje plaća

Što se tiče najave ministra financija Borisa Lalovca da će se krenuti s uštedama u agencijama, zavodima i institutima, prema preporukama Povjerenstva, koje procjenjuje da bi te uštede mogle biti i do milijardu kuna godišnje, premijer Zoran Milanović kazao je, kako prenosi Hina, da se slaže se s najavom o rezanju plaća u državnim agencijama, jer plaće u jednom dijelu javnog sektora nisu usklađene s ostatkom državnog sektora – ministarstvima, vojskom ili policijom.

   – Time ćemo se morati pozabaviti. Počeli smo od prvoga dana kopati i taj posao nije gotov. Slažem se s najavom ministra Lalovca i s takvim prijedlogom ići ćemo prema Europskoj komisiji. Ali, neću dopustiti da se primjenjuju neke ekstremne mjere, rekao je Milanović za jučerašnjeg posjeta GSS-u.