Radnici koji primaju minimalnu plaću, a ona trenutno iznosi 3.017,67 kuna bruto, nakon izbora, sudeći prema najavama političara, mogu računati na tri opcije – ništa se ne mijenja, minimalna plaća za neke radnike pada, minimalna plaća za sve raste. Te tri opcije, naime, proizlaze iz programa HDZ-a, Narodne koalicije predvođene SDP-om i Mosta. I HDZ i SDP u svojim programima govore o minimalnoj plaći, a Most ne. No, sve tri opcije govore o poreznim rasterećenjima rada, a što god se na tom području učinilo, od toga radnici na minimalcu neće imati koristi. Ta je plaća danas neoporeziva, a kako je riječ o niskom primanju, radnik niti ne može iskoristiti olakšice u oporezivanju dohotka, poput olakšice za uzdržavanog člana obitelji.

Promjena zakona

HDZ u svom predizbornom programu navodi kako je situacija na domaćem tržištu rada loša »i zbog neusklađenosti minimalnih i tržišnih plaća te troškova i produktivnosti rada«. Stoga najavljuju kako će u suradnji s poslodavcima i sindikatima redefinirati način utvrđivanja minimalnih plaća i to po pojedinim sektorima. Drugim riječima, ta će se stranka zalagati za ono što su i poslodavci tražili, odnosno utvrđivanje minimalca po djelatnostima. U sindikatima takva ideja nije prolazila jer bi dovela do mogućih manipulacija minimalnom plaćom. Stoga HDZ, ako osvoji vlast, treba biti spreman na to da jedan od socijalnih partnera neće tako lako prihvatiti tu ideju.

Narodna koalicija, odnosno SDP, za čijeg je mandata i donesen Zakon o minimalnoj plaći kojim se regulira njen izračun, ali i model prema kojem minimalna plaća koja se ugovara za iduću godinu ne smije biti niža od trenutnog iznosa. To znači da u idućoj godini ugovorena minimalna plaća ne može biti ispod 3.017,67 kuna bruto, odnosno 2.414,09 kuna neto. No, ta politička opcija planira promijeniti zakon o minimalnoj plaći te povećati iznos najniže cijene rada. Ciljaju da bi neto minimalna plaća bila na razini tri tisuće kuna, znači 600-tinjak kuna više nego danas, pri čemu bi i dalje ostala mogućnost da se minimalna plaća umanji kolektivnim ugovorom. To je sada moguće u iznosu od pet posto, ali u praksi se praktično ne primjenjuje. A iz najnižeg primanja namjeravaju isključiti pojedine dodatke na plaću. Upravo je to nešto što su sindikati u prethodnom razdoblju tražili, ali nije prolazilo niti kod SDP-a. U praksi se događa da radnik, radio ili ne radio, prekovremeno, noću, blagdanima, vikendom, praznicima – u konačnici primi goli minimalac. Naime, sve dodatke na plaću dio poslodavaca ukalkulirao bi u okvir minimalca, umjesto da se ti dodaci zbrajaju na minimalnu plaću.

– Ja nisam bio sklon niti sadašnjem rješenju prema kojem postoji mogućnost ugovaranja snižene minimalne plaće kolektivnim ugovorima. Minimalna plaća treba jednako iznositi za sve, bez izuzetaka – veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), ocjenjujući kako prijedlog HDZ-a o sektorskim minimalcima nije dobar.

Propali pregovori

– U pojedinim sektorima radnici bi bili redovito potplaćeni i stvorili bi se radnici prvog i drugog reda. Nama je to neprihvatljivo. Time se nekome trajno cementira siromaštvo – veli Sever. Ističe kako bi sektorska minimalna plaća bila nepravedna, otvorila bi prostor za manipulacije, ali bi i umrtvila pojedine sektore koji ne bi stremili poboljšanjima u organizaciji poslovanja, novim tehnologijama s ciljem unapređenja proizvodnje, a time i rasta plaća. Što se tiče Narodne koalicije, podsjeća kako su sindikati tražili da se pojedini dodaci obračunavaju na minimalnu plaću, no to u pregovorima s bivšom Vladom nije prolazilo, a danas ti isti ljudi zastupaju sindikalne stavove.

Most, pak, u svom programu ne govori o minimalnoj plaći, no u razgovoru na tu temu ocjenjuju kako su ljudi na minimalcu gurnuti na prag siromaštva. S obzirom na situaciju na tržištu, međutim, trenutno nije dobro niti smanjivati, a niti povećavati minimalnu plaću. Stoga ta stranka predlaže promjene u oporezivanju dohotka, ali i kapitala, što bi trebalo rezultirati otvaranjem radnih mjesta i zaustavljanjem odljeva obrazovane radne snage. Tako bi minimalna plaća u njihovoj varijanti ostala na postojećoj razini, barem iduće četiri godine, dok se gospodarstvo snažnije ne pokrene.