Finski poučak

Što može Helsinki, ne mogu Zagreb i Ljubljana: Nordijska država notom odbila provoditi spornu europsku uredbu o strogom nadzoru granica

Denis Romac

Situacija na hrvatsko-slovenskoj granici jučer se normalizirala / Snimio Vedran KARUZA

Situacija na hrvatsko-slovenskoj granici jučer se normalizirala / Snimio Vedran KARUZA

Finska će  provoditi samo ciljane, a ne sustavne kontrole putnika. Hrvatska je počela provoditi uredbu što nije čudno jer želi pristupiti schengenskoj zoni i mora pokazati kooperativnost, dok se Slovenija mogla  aktivnije suprotstaviti maltretiranju putnika i stvaranju novog zida na granici s Hrvatskom



RIJEKA  Dok su Hrvatska i Slovenija potkraj prošlog tjedna krotko započele primjenu nove europske uredbe o sustavnom nadzoru svih putnika na schengenskim granicama Europske unije, što je rezultiralo trodnevnim kilometarskim kolonama i višesatnim maltretiranjem putnika, Finska je postupila drugačije. Ta nordijska država, naime, poslala je u Bruxelles notu u kojoj stoji da od samog početka primjene sporne uredbe 7. travnja namjerava iskoristiti mogućnost predviđenu uredbom i provoditi samo ciljane kontrole, a ne sustavne kontrole svih putnika.


Agencija za nadzor


Kako se navodi u finskoj noti, poslanoj članicama schengenske zone, a koja je u posjedu našeg lista, ciljane kontrole provodit će se na čak pet od ukupno devet finskih međunarodnih kopnenih graničnih prijelaza na schengenskoj granici s Rusijom: Vaalimaa, Vainikkala, Niirala, Nuijamaa i Imatra. A to, pak, implicira da će se schengenska uredba u punom opsegu primjenjivati samo na preostalim graničnim prijelazima Kuusamo, Rajajooseppi, Salla i Vartius.


Ciljane kontrole putnika uvedene su i u pet finskih zračnih luka, Helsinki/Vantaa, na koju otpada preko 80 posto zračnog prometa, kao i na manjim zračnim lukama Enontekiö, Ivalo, Kittilä i Rovaniemi, kao i u pomorskoj luci u Helsinkiju. Ciljane provjere putnika uvedenu su, objašnjava se nadalje u noti, tamo gdje su striktne kontrole svih putnika u bazama podataka imale neproporcionalni učinak na promet na granici.  U finskoj noti navodi se još samo da su za procjenu rizika koja je obvezujuća u tim slučajevima zaduženi Agencija za nadzor europske granice i obalna straža, o čemu će Finska izvještavati kao što je i predviđeno uredbom.  



Komentirajući gužve na slovensko-hrvatskoj granici, ministar turizma Gari Cappelli je rekao da je premijer Andrej Plenković komunicirao s Bruxellesom što je rezultiralo derogiranjem te negativne odluke.– Ja sam razgovarao s kolegom Počivalšekom, a ovih će se dana naći ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije kako se više tijekom sezone ne bi događalo ovo čemu smo svjedoči protekllih dana. Mislim da će već u srijedu ili četvrtak ići jedna takva obavijest i da zastoja kakve smo nedavno vidjeli više neće biti – rekao je ministar Cappelli. (M. K.)


Finska je, dakle, umjesto da poslušno započne primjenjivati uredbu, odmah poručila Bruxellesu da od prvog dana ne namjerava provoditi spornu uredbu. Hrvatska i Slovenija postupile su suprotno. Za Hrvatsku to nije nikakvo iznenađenje, s obzirom na to da Hrvatska želi pristupiti schengenskoj zoni i mora pokazati kooperativnost kada je riječ o provođenju schengenskih mjera. Slovenija je, međutim, kao članica schengenske zone i eurozone u tom pogledu ipak u znatno povoljnijoj situaciji i mogla se aktivnije suprotstaviti maltretiranju putnika i stvaranju novog zida na granici s Hrvatskom. No, očito je da je kaos na hrvatsko-slovenskoj granici u interesu nekih i na slovenskoj strani.


Procjena rizika


Situacija na hrvatsko-slovenskoj granici jučer se napokon normalizirala. Osobna vozila prelazila su  granične prijelaze uglavnom bez zastoja, a u višekilometarskim kolonama morali su čekati samo vozači kamiona, i to samo na izlazu iz Hrvatske prema Sloveniji, no to je uobičajeno za ponedjeljak, s obzirom na zabranu kamionskog prometa tijekom vikenda.


Europska komisija sazvala je za ovaj tjedan radni sastanak na kojem bi se trebalo raspravljati o poteškoćama pri provedbi uredbe o sustavnoj kontroli na granicama. Kako je u nedjelju uvečer javila Slovenska televizija, sastanak će se održati danas.


U dogovoru s EK-om, Hrvatska i Slovenija privremeno su derogirale provedbu uredbe koja je izazvala kaos na granici. Hrvatska je to učinila tek u subotu uvečer, iako su velike gužve na graničnim prijelazima obilježile i nedjelju. To se na hrvatskoj strani objašnjavalo slovenskim ustrajavanjem na dosljednoj primjeni uredbe, premda Ljubljana uvjerava da je umjesto sustavnih provjera svih putnika, već u petak uvečer prešla na ciljane kontrole, kako bi se smanjile gužve.


Od subote navečer tako se provode samo ciljane, a ne sustavne kontrole svih putnika. EK  pritom podsjeća da je za korištenje te mogućnosti potrebno provesti procjenu rizika o mogućim sigurnosnim učincima takve derogacije.


Prema neslužbenim informacijama, hrvatska strana u međuvremenu je takvu procjenu i izradila.


U Bruxellesu su potvrdili i da je povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopulos tijekom vikenda razgovarao s hrvatskim vlastima, dok je sa slovenskom stranom Europska komisija bila u kontaktu »na drugim razinama«. Avramopulos je, kako tvrde u Komisiji, pojasnio hrvatskim vlastima da postoji mogućnost suspendiranja sustavnih kontrola »pod uvjetom da postoji procjena rizika«. Avramopulos je izvijestio zemlje članice i da Komisija namjerava organizirati spomenuti sastanak stručnjaka o novim pravilima.


Olakšati situaciju


Jedna od opcija koja bi, dugoročno, za Hrvatsku bila najkorisnija je izmjena uredbe, barem u onom dijelu koji se odnosi na granicu sa Slovenijom i Mađarskom. Prema neslužbenim informacijama, razmatra se mogućnost da Zagreb predloži izmjenu na način da se na hrvatskoj vanjskoj granici – prema državama koje nisu članice Europske unije – i dalje provode postrožene kontrole, ali da se na tzv. unutarnjoj granici, prema Sloveniji i Mađarskoj, zadrže stara pravila.


To bi značilo da na granici prema tim dvjema državama policajci više ne bi sustavno kontrolirali državljane EU-a, nego samo državljane nečlanica Unije. Takvo postupanje značajno bi olakšalo situaciju jer na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom oko 80 posto prometa čine državljani EU-a. No, ako Hrvatska doista zatraži konkretne izmjene, pitanje je mogu li se one i u kojem roku usvojiti, odnosno bi li ostale države članice, koje ova uredba nije toliko snažno pogodila, bile spremne ponovo o njoj pregovarati.


Zastupnik u EP-u Tonino Picula poslao je prioretno pitanje EK-u  o mjerama koje planira poduzeti kako bi se izbjegle gužve na graničnim prijelazima, izvijestili su iz njegovog ureda.


Pitao je Komisiju planira li dodatna ulaganja »u tehničke, tehnološke, administrativne i kadrovske aspekte graničnih kontrola«.