Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1
Sutra: 14° 14° 1
12. studenoga 2018.
Priprema se rebalans državnog proračuna

Što donosi rebalans? Da nema troškova u brodogradnji, hrvatska blagajna bila bi u plusu. Ali...

Rebalans proračuna predstavit će do sredine studenoga – Zdravko Marić / Snimio Darko JELINEK
Rebalans proračuna predstavit će do sredine studenoga – Zdravko Marić / Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 5. listopad 2018. u 19:02 2018-10-05T19:02:32+02:00

I proračun za sljedeću godinu morat će, kažu naši izvori, računati na izdatke za Uljanik, a o tome kako će se do kraja godine rasplesti priča u toj kompaniji, ovisit će i proračunski izdaci koji će ući u planove za 2019. godinu

ZAGREB  Iako je u ovoj godini Vlada planirala državni proračun s minusom od dvije milijardi kuna, činjenica da je na polugodištu imala plus od 1,6 milijardi kuna, upućuje na to da bi ipak na kraju godine, Vlada mogla godinu završiti u plusu.

Dogodilo bi se to drugi put jer je i lani umjesto planiranog deficita proračun bio u plusu, prvi put nakon 15 godina i to čak 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a. 

Sličan scenarij nudi se i ove godine i plan je Ministarstva financija, najavio je jučer ministar Zdravko Marić, da, kao i lani, predstavi proračun za sljedeću godinu i rebalans proračuna za ovu godinu do sredine studenog. Rebalans je, među ostalim, posljedica povećanja prihoda koji su veći od plana.

No, Vlada će do kraja godine imati i veće izdatke i troškovi koje će  državni proračun imati zbog krize u Uljaniku mogli bi ugroziti i rasplet u kojem država drugi put za redom završava godinu u plus ili barem ima uravnotežen proračun.

Iako u Vladi zasad nitko ne želi govoriti hoće li na kraju Vlada u parlament s rebalansom koji bi značio da je u obje godine u kojima je proračun donijela Vlada Andreja Plenkovića taj proračun bio u plusu,  naši nas sugovornici uvjeravaju da takav rasplet sigurno neće ugroziti povećanje potrošnje po pojedinim ministarstvima.

Svi resori će se, napominju naši sugovornici, držati svojih limita i  rebalans će uvažavati samo nove izdatke vezane za Uljanik, a oni bi prema onome što je rekao ministar financija mogli biti oko 300 milijuna eura, što u potpunosti ugrožava mogućnost da država i drugi put u dvije godine ima proračun u suficitu.

Uključujući taj iznos, država i izvanproračunski fondovi trebali bi imati  više od četiri milijarde kuna veće prihode od planiranih, ako žele anulirati projicirani minus i učinak dodatnih troškova zbog Uljanika.

Ili bi morala imati niže ostale proračunske rashode, što je također moguće jer se pokazuje da država, kao i lani, ima manje javne investicije nego što je to planirano, a to baš i nije najbolji način za postizanje suficita u proračunu.

Što se tiče proračuna za sljedeću godinu naši izvori ističu da on neće značajno odstupati od plana kojeg je Vlada zacrtala u smjernicama ekonomske i fiskalne politike. Taj je plan temeljen na rastu BDP-a od 2,7 posto, i znači  blago smanjenje  stopa rasta u odnosu na ranije godine.

Očekuju se i slabije stope rasta potrošnje kućanstva, izvoza i državnih investicija, ali i više investicija u fiksni kapital, što znači da Vlada očekuje veća ulaganja od privatnog sektora.

Vlada je planirala da će u sljedećoj godini, u odnosu na ovu prihodi od poreza rasti tri posto, a ukupni prihodi za oko četiri posto i to ne bi trebao ugroziti ni pripremljeni paket izmjena poreznih zakona jer  Vlada još ljetos u smjernice ugradila te promjene u poreznom sustavu i smanjenje prihoda koje će one donijeti.

U 2019. godini proračunski deficit bi trebao biti 1,7 milijardi kuna, odnosno oko 0,4 posto BDP-a, s time da bi minus središnje države bio nešto veći, oko 3,5 milijarde kuna, dok bi izvanproračunski fondovi i lokalna država bili u plusu, pa bi  to čini minus konsolidirane države dvostruko manjim. Ipak, i proračun za sljedeću godinu morat će, kažu naši izvori, računati na izdatke za Uljanik, a o tome kako će se do kraja godine rasplesti priča u tok kompaniji ovisit će i proračunski izdaci.

Ako Europska komisija prihvati plan restrukturiranja Uljanika država će u sljedećih nekoliko godina trebala izdvojiti ukupno nekoliko stotina milijuna eura, pa će tako godišnji rashodi proračuna biti i po nekoliko stotina milijuna kuna godišnje. Druga opcija je da se restrukturiranje Uljanika ne dogodi i da Uljanik ode u stečaj ili likvidaciji u tom slučaju bi ukupan trošak neotplaćenih kredita, veći od četiri milijarde kuna, pao na državu, a  dio bi na naplatu došao i  u sljedećoj godini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka