Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
20. ožujka 2019.
Prijedlog Ministarstva turizma

Što će biti s boravišnom pristojbom? Traje javna rasprava o povećanju turističkih taksi

Turisti će od sljedeće godine plaćati veću pristojbu za boravak u Hrvatskoj? / Snimio Marin ANIČIĆ
Turisti će od sljedeće godine plaćati veću pristojbu za boravak u Hrvatskoj? / Snimio Marin ANIČIĆ
Autor:
Objavljeno: 23. lipanj 2018. u 16:03 2018-06-23T16:03:00+02:00

Pri predlaganju novih cijena, pojašnjavaju u Ministarstvu turizma, vodili su se time da visina pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. Osnivač zajednice Obiteljskog smještaja u smatra da u određivanju visine ne treba gledati okruženje, nego što je u destinaciji učinjeno

RIJEKA   Nova Uredba o visini boravišne pristojbe za 2019. godinu je do 21. srpnja u javnoj raspravi, a bude li prihvaćena, boravišna pristojba za osobe koje koriste usluge smještaja u objektima u kojima se pristojba plaća po noćenju, osim u kampovima, bit će veća 25 posto, dok će se za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima biti veća 15 posto. Ove potonje, napominje se u obrazloženju Uredbe, nisu se mijenjale od 2015. godine.

U nominalnim iznosima to znači da će pristojba u objektima A i B razreda   biti veća dvije kune, dok je povećanje u objektima C razreda   za kunu, odnosno za kunu i pol u glavnoj sezoni, a u D razredu 0,5 kuna, odnosno kunu u predsezoni i possezoni. U domaćinstvima i poljoprivrednim gospodarstvima najveći paušal, i to onaj u mjestima A razreda, iznosit će 345 kuna, u mjestima B razreda 293,25 kuna, u mjestima C razreda 241,50 a u mjestima D razreda i »ostalim nerazvrstanim mjestima« 172,50 kuna. Povećanje je to od 20-ak kuna u mjestima najnižeg razreda pa do 45 kuna u onima najvišeg razreda.

Mjerilo – okruženje

Pri predlaganju novih cijena, pojašnjavaju u Ministarstvu turizma, vodili su se time da visina boravišne pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. »S predloženih 10 kuna za A razred u glavnoj sezoni, još uvijek smo najjeftiniji u odnosu na nama konkurentne zemlje. U nama konkurentnim zemljama, visina boravišne pristojbe ovisi o regijama, kategoriji smještajnog objekta do opcije gdje se naplaćuje u postotku od cijene smještaja«, obrazloženje je Ministarstva turizma, u kojemu se navodi da visina boravišne pristojbe, na primjer, u Španjolskoj iznosi od 0,45 do 2,5 eura (koliko iznosi pristojba u Barceloni), u Italiji se kreće u rasponu od 0,20 do 7 eura, u Portugalu od 1 do 2 eura, u Austriji od 0,15 do tri, u Grčkoj od 0,50 do četiri, u Sloveniji 2,5 eura, u Njemačkoj od 0,25 do 5 eura.

No, osnivač zajednice Obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, Nedo Pinezić, smatra da u određivanju visine boravišne pristojbe ne treba gledati okruženje.  

– Ova taksa nije nešto što se treba usklađivati s konkurencijom u okruženju, već se svaka korekcija iznosa treba opravdati poboljšanim uvjetima za boravak turista u turističkom mjestu. I tu imamo problem. Za izvornu namjenu u Hrvatskoj se koristi tek manji dio takse, dok se veći dio troši u svrhu promocije, subvencije stranih avioprijevoznika i slično. Takve troškove u razvijenim turističkim zemljama ne plaćaju gosti, već članovi turističke zajednice kroz članarinu i javna uprava svih razina iz poreznog novca kojega uplaćuju djelatnosti poslovanjem vezane uz turizam. Nažalost, opet imamo, kao i u slučaju takse za nautičare, najprije povećanje nameta, umjesto razrade sustava korištenja tih sredstava – smatra Pinezić i dodaje da boravišnu pristojbu plaća gost, a da je njena namjena je poboljšanje uvjeta boravka gosta u turističkom mjestu.

 
– Izvorni naziv ovog davanja je »kurtaxe« jer je najprije uvedena u njemačkim lječilišnim mjestima u kojima je trebalo izgraditi infrastrukturu za veliki priljev »privremenih stanovnika« – ilustrira Pinezić.  

U Ministarstvu turizma navode upravo da bi se »predloženim povećanjem boravišne pristojbe barem u jednom dijelu nadomjestio gubitak prihoda od članarine, koja se godinama smanjivala«. Podaci FINA-e za 2017. godinu, navedeni u obrazloženju Uredbe, pokazuju koliko je upravo prihod od pristojbe važan –  prošle godine od boravišne pristojbe i članarine zajedno prikupljeno je nešto više od 678 milijuna kuna, od čega je oko 463,9 milijuna kuna iz boravišne pristojbe, i to u najvećem dijelu u sedam »morskih« županija.

Nije namet

Riječ je, dakle, o najznačajnijem prihodu sustava turističkih zajednica i, kako piše u obrazloženju »predloženo povećanje boravišne pristojbe može bitno utjecati na funkcioniranje cjelokupnog sustava«. Navode i u što se konkretno taj novac ulaže: pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima, snažniji razvoj i diversifikaciju svih oblika turizma, događanja i aktivnosti koji mogu generirati veći dolazak gostiju i pred i posezoni, kao i za jačanje kompetencija i profesionalizaciju zaposlenika u turističkim uredima sukladno, kako se navodi, »izazovima novih tehnologija«.

Dio novca, točnije 2,5 posto ukupne uplate, ide na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i to namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa na turistički nerazvijenim područjima.
Prof. dr. Dragan Magaš, profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i stručnjak za destinacijski menadžment, stava je da boravišna pristojba nije nikakav »parafiskalni namet«.

»Pomoćnih kreveta« samo na Krku više od 11 tisuća

– Paušalna cijena boravišne pristojbe u obiteljskom smještaju  podignuta je u A razredu s 300 kn na 345 kuna, što smatram opravdanim, iako predlažem da se zaokruži na 350 kuna, tim više što paušal ne uključuje pomoćne krevete, a na otoku Krku ima više od 11 tisuća pomoćnih kreveta u obiteljskom smještaju koja su oslobođena plaćanja boravišne pristojbe, a i cijena paušala nije se mijenjala od 2005. godine – komentira Majda Šale.

Šale: Nelogično je da su kampovi odijeljeni od hotela

Prema novoj Uredbi, u kampovima iznos se neće   mijenjati, kao ni paušal koji vlasnik kuće ili stana mora platiti za sebe i članove svoje uže obitelji. Direktorica TZ otoka Krka Majda Šale ne vidi razlog zašto bi se u tom segmentu kampovi odijelili od hotela.
 – Smatram to nelogičnim potezom, jer uspoređujući kapacitete na razini Hrvatske, računajući i nekomercijalni smještaj s 1.521.140 kreveta iz E-visitora, pa shodno tome možemo i pretpostaviti  promet, hoteli sudjeluju s 11 posto, odnosno sa 167.703 kreveta u ukupnom smještajnom kapacitetu, a kampovi s 15,5 posto, odnosno s 236.542 kreveta. Kampovi su nakon obiteljskog smještaja najznačajniji segment u  ukupnoj ponudi hrvatskog turizma, s više od pet tisuća registriranih »mobilhomova«, a uz bungalove, šatore i kamp kućice, kampovi su visoko pozicionirani i imaju razinu visoke kategorije 4 pa i 5 zvjezdica, pa ne vidim razlog da se boravišna pristojba za kampove ne izjednači s cijenom boravišne u hotelima. Ili možda postoji konkretan razlog, a ja ga ne znam – komentira Majda Šale i ocjenjuje da, ako se segleda kategorija smještajnog objekta, pa čak  visina cijene u ponudi objekta, tek onda kampovi ne bi smjeli biti diskriminirani u cijeni boravišne pristojbe u odnosu na hotele.
 – Ministarstvo turizma u prijedlogu nije dalo objašnjenje razlike u cijeni, ali su dali primjere nekih konkurentnih zemalja koje imaju veće cijene boravišne pristojbe, pa je i to razlog koji potiče na razmišljanje – tvrdi Majda Šale.

– Naprotiv, ona je proizašla davno iz dogovora i svijesti naših gostiju da njihovim dolaskom u destinaciju, posebno u velikom broju, vrše pritisak na postojeću infrastrukturu, suprastrukturu, organizaciju prometa u destinacijama i na ostale elemente ponude. Dakle, boravišna pristojba, na neki način jača reproduktivnu sposobnost turističke destinacije i od njene visine imaju koristi svi dionici u turističkoj destinaciji – kaže Magaš.

Komentirajući predložene korekcije, Magaš kaže da je ona »rezultat aktualnog stanja na strani turističke potražnje i pokušaja da se nosimo s problemima na strani turističke ponude«.

– Kad je riječ o turističkoj potražnji, to je najbolje pokazao sajam u Berlinu na kojem se jasno vidjelo koliko pojedine zemlje ulažu u svoje pozicioniranje i repozicioniranje na turističkom tržištu. Posebno treba istaknuti Njemačku, iako najjača emitivna zemlja na svijetu, njena borba za turistički kolač je više nego evidentna. Poznata je i kritika pojedinih dionika, međutim to je problem načina i dogovora kako, koliko i za što treba trošiti boravišnu pristojbu. Osobno mislim da će intencije ove Uredbe biti puno jasnije kad se bude raspravljalo o paketu turističkih zakona. Na koncu, boravišna pristojba je problem destinacijskog menadžmenta, stoga jačanjem istoga, realnije ćemo sagledavati i ovu problematiku – zaključuje Magaš.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka